Da li nam je zaista potrebno još zgrada

Dilema sa kojom se arhitekte moraju suočiti je kako da budu plaćeni unapređujući ekološku i društvenu situaciju, a ne samo da projektuju i grade. Ponekad nam nije potrebna nova zgrada, već bolja koncepcija o tome ko smo ili šta smo i kako funkcionišemo.

Pitanje koje je postalo više nego očigledno je: Da li nam je zaista potrebno više zgrada?

Savremeni izazov za arhitekte je pronaći načine na koje mogu koristiti svoje vještine i znanje ne samo za proizvodnju zgrada na zahtjev od strane naručioca/investitora, već i pronaći načine na koje mogu doprinijeti boljem okruženju pronalaženjem načine za ponovno korištenje postojećih zgrada i materijala, ili možda pronalaženje rješenja za kompanije, institucije, vlade ili pojedince koja ne uključuju izgradnju novog prostora.

Da li arhitektura treba da bude polje djelovanja elite, bilo ukusa ili novca ili polje djelovanja koje mora biti održivo?

U koliko se stvaraju zgrade koje koriste minimalne prirodne resurse, time kontekst održive arhitekture nužno prolazi kroz ublažavanje upotrebe oskudnih resursa bilo u građevinarstvu ili u zanimanju korištenjem uređaja ili skupih varijacija standardne građevinske tehnologije za, na primjer, skladištenje toplote u zidovima.

Ako je nova zgrada apsolutno neophodna, treba da bude dobra. Trebalo bi dobro raditi i odgovarati na sve kodove i zahtejeve, ali to je samo početna tačka. Trebalo bi koristiti minimalne količine energije kako u izgradnji tako i u upotrebi. Takva zgrada treba da nudi prostore koji nas ne zatvaraju i ne zarobljavaju, da poboljšava svoj lokalitet i okruženje, treba da bude lijepa.

Kroz procese arhitekture se otkriva sve ono što se mislimo da znamo, a to je: šta je to „bolje“, šta “narod” ili “tiha većina” “želi".

U tom procesu se shvata da nisu „ljudi“ ti koji naručuju arhitekturu, već ovo ukazuje da lažni populizam promašuje poentu: oni koji imaju sredstva odlučuju šta, gdje i kako će se graditi. Pozvati na populističku arhitekturu znači pozvati na društvenu i ekonomsku revoluciju.

"Ako je to previše za poželjeti, onda moramo smisliti kako možemo pronaći načine da iskoristimo sredstva, znanje i mogućnosti arhitekte da uradimo ono što ona ili on, koji imaju moć projektovanja, misle, na osnovu ličnih iskustava, vještina, istraživanja i postavljanja pitanja. Arhitekte moraju shvatiti situaciju u kojoj se nalaze, a zatim moraju učiniti pravu stvar."

Arhitektura ima potencijal da ljudski svijet učini boljim. To može ostvariti u društvenom i ekološkom smislu. Ona stvara prostore koji su otvoreni, pristupačni i održivi, kao i pozornice na kojima možemo glumiti uloge za koje smatramo da su naše da igramo s onima koje prepoznajemo kao naše kolege glumce.

Arhitektura ne treba da bude ni čudna ni dosadna, ni tuđa ni otuđujuća, ni rasipna ni neoskudna osobinama koje nas čine ljudima, treba da bude dobra.

Razmišljanja Aarona Betsky-ja o dobroj arhitekturi