Informacione tehnologije u građevinarstvu saznajte o BIMu!

BIM ima za cilj povećanje produktivnosti i učinkovitosti, što za sobom povlači i smanjenje troškova investicije, povećanje kvaliteta i umanjenje troškova održavanja.

Živimo u vremenu novih tehnoloških inovacija, ili u eri kada informacija ima ključnu ulogu. Zato su informacione tehnologije kroz BIM (Building Information Modeling ) pronašle svoje mjesto i u građevinarstvu.

BIM, u prevodu informacijsko modelovanje objekata, je pojam koji se javio u arhitekturi i građevinarstvu i koji postaje sve popularniji, jer sve što je vezano za informacione tehnologije ne poznaje bilo kakve granice i brzo dolazi do korisnika.

Istorijski gledano pojam BIM se javlja još 1970. godine u članku preduzeća Autodesk (G.A. van Nederveen i F.P. Tolman). Danas je postao opšte prihvaćen izraz i predstavlja metodologiju, odnosno skup pristupa i procesa vezanih za građevinske objekte od samog planiranja, nastajanja, održavanja, sve do uklanjanja objekta, odnosno sveobuhvatni životni ciklus objekta.

BIM predstavlja skup pristupa i procesa vezanih za građevinske objekte od samog planiranja, nastajanja, održavanja, sve do uklanjanja objekta, odnosno sveobuhvatni životni ciklus objekta.

3D model spada u osnovni element po BIM metodologiji. Međutim, da bi model bio BIM mora imati bitnu karakteristiku, odnosno informacije. Tako da riješimo odmah osnovnu zabludu – ako imamo napravljen 3D model u Autodesk Revit-u, Graphisoft ArchiCAD-u ili CGS Labs Plateia-i, ne znači da imamo BIM model ili da smo već u BIM-u. Navedena softverska rješenja omogućavaju BIM procese i samu integraciju. Revit, ArchiCAD i drugi softveri omogućavaju da se kreiraju BIM modeli koji služe za dalju integraciju projekta po BIM metodologiji.

Za oko je lijepo vidjeti objekat, odnosno model koji je u tri dimenzije, međutim da bi ti objekti bili funkcionalni, oni moraju imatu i određene atribute, odnosno informacije koje nazivamo meta podacima. Na osnovu tih informacija u modelu se u sledećoj fazi mogu kreirati 4D modeli (3D model sa terminskom komponentom), 5D modeli (4D model za finansijskom komponentom), 6D modeli (modeli koji će služiti u fazi održavanja).

Da li nam je zaista potreban BIM i ko ima koristi od toga?

BIM je u mnogim zemljama usvojen kao regulativa i obaveza prilikom projektovanja objekata za javnu upravu.  U tom pogledu u Evropi svakako prednjači Velika Britanija, a zatim skandinavske zemlje. U našem regionu to je Slovenija koja je, iako još uvijek bez zakonskih obaveza vezanih za primjenu BIM-a, primijetila da projektovanje i izvođenje u skladu sa BIM metodologijom ima značajne prednosti u odnosu na tradicionalni pristup, počev od same faze planiranja, preko projektovanja, gradnje, pa do održavanja objekta.

Imajući u vidu iskustva zemlja koje su uvele BIM i ostvarile uštede u investicijama čak 10-20%, kao i to da su formirane na određenim nivoima posebne radne grupe i tijela koja se bave BIM pitanjima i benefitima digitalizacije u građevinskom sektoru, možemo zaključiti da bi trebalo otpisati svaku sumnju u vezi BIM-a.

Vratimo se na početak ovog članka i na činjenicu da su u današnje vrijeme internet i informacione tehnologije učinile da se do novih saznanja, iskustava i tehnologija dolazi veoma brzo. Period „inkubacije“ (ili onog našeg da treba vremena i vremena da to dođe…) je sve manji, tako da ćemo sigurno u bliskoj budućnosti početi da primjenjujemo BIM na našem tržištu.

Izvor: gradnja.rs

14.12.2019. Gradnja


# arhitektura # bim # Building information modelling # model
Crta Izdvajamo

Prvi online expo proizvoda i usluga iz oblasti građevinarstva i arhitekture u Crnoj Gori!