Razgovor o budućnosti struke sa predsjednikom Komore arhitekata i planera Crne Gore

Nedavno osnovana Komora arhitekata i planera Crne Gore predstavlja važan korak ka unaprjeđenju arhitektonske i urbanističke struke u našoj zemlji. U vremenu kada se suočavamo sa brojnim izazovima u oblasti prostornog planiranja, urbanističkog razvoja i očuvanja identiteta crnogorskih gradova, osnivanje ovakve organizacije budi nadu da će struka konačno dobiti snažniji glas i institucionalnu podršku.

Komora ima zadatak da okuplja arhitekte i planere, štiti njihove interese, ali i da postavi jasne standarde i pravila igre na tržištu koje je do sada često bilo prepušteno stihiji i improvizaciji. Posebno je važno pitanje afirmacije dobre prakse, edukacije mladih stručnjaka, ali i sankcionisanja onih koji svojim radom narušavaju profesionalni ugled i kvalitet prostora u kojem živimo.

O tome kako će Komora funkcionisati, koji su njeni prioriteti i na koji način planira da utiče na poboljšanje statusa struke i prostora u Crnoj Gori, razgovarali smo sa predsjednikom Komore arhitekata i planera Crne Gore, gospodinom Novicom Mitrovićem.

1. Možete li nam detaljnije predstaviti strukturu Komore arhitekata i planera Crne Gore? Ko su članovi i kako je organizovana upravljačka struktura?

Komora arhitekata je osnovana novim Zakonom o uređenju prostora.

Članovi Komore su arhitekte, prostorni planeri, pejzažne arhitekte i lica neinženjerske struke koja rade na poslovima izrade i donošenja planskih dokumenata u skladu sa zakonom u oblasti uređenja prostora. U ovom trenutku broj članova iznosi oko 720. Organi Komore su Skupština, Savjet i Predsjednik. Skupština Komore je najviši organ upravljanja Komorom. Skupštinu Komore čini izabranih 15 delegata Komore. Savjet je kolektivni organ Komore koji upravlja radom Komore i koji ima 9 članova i to: predsjednika, potpredsjednika i sedam članova. Jednan član Savjeta je predstavnik Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Predsjednik Savjeta je po funkciji i predsjednik Komore.

2. Na koji način će Komora funkcionisati u praksi? Koje će biti glavne nadležnosti i kako će se donositi ključne odluke?

Nadležnosti komore su propisane Zakonom o uređenju prostora i Zakonom o izgradnji objekata. Osim osnovih ciljeva koji se odnose na unapjređenja uslova za obavljanje djelatnosti svojih članova zaštite njihovih prava, ugleda i zajedničkih interesa, Komora istovremeno štiti i javni interes. U praksi to znači da pojedinačni interesi ne smiju nikada preovladati nad javnim interesima.

Djelovanje komore u narednom periodu treba da pokrene izradu dokumenta javnih politika, koji podstiču unapređenje arhitektonsko-planerske profesije i djelatnosti, i doprinose održivom razvoju arhitekture i unaprjeđenju sredine, ali i podižu svijest o značaju arhitekture za život pojedinca i zajednice. Ovo podrazumijeva i poseban odnos svakog arhitekte i planera koji u tome učestvuje, ali i stvaranje profesionalne autonomije u odnosu na različite interesne i političke pritiske. 

3. Je li predviđeno uključivanje mladih arhitekata i planera u rad Komore i na koji način će se podsticati njihova aktivna participacija?

Učešće mladih arhitekata u radu komore i svim njenim aktivnostima je neophodno i jedan od osnovnih ciljeva. Nažalost, generacije arhitekata koje su u prethodnom periodu učestvovale u degradaciji prostora svojim aktivnostima ili pasivnim odobravanjem, nisu ostavile dobru klimu za rad mladih generacija. Sa druge strane određen broj kolega ulogu arhitekte i planera ne shvata kao ulogu društveno odgovorne osobe koja stvara prostor u kojem živimo i radimo, već je gleda samo kroz prizmu biznisa. 

Aktivnosti Komore promovišu izlazak iz sigurne zone i rutine u bavljenju arhitektonsko-planerskom profesijom, i motivišu arhitekte i planere da svoje vrijeme i energiju ulože i u strukovno djelovanje.

Upravo zato je veoma bitno da mlade generacije arhitekata razvijaju drugačije shvatanje profesije, za razliku od arhitekata koji su za sobom ostavili i prostorne i etičke hipoteke, i za čije promjene shvatanja arhitekture je možda i kasno. 

4. Koji će biti primarni fokus Komore u prvim mjesecima njenog rada? Postoje li prioritetne teme ili problemi kojima ćete se odmah baviti?

Jedan od osnovnih zadataka Komore arhitekata i planera Crne Gore u narednom četvorogodišnjem periodu treba da bude povratak dostojanstva profesije. Kod značajnog broja investitora i dalje preovladava percepcija da je angažovanje arhitekte isključivo zakonska obaveza, a ne stručna i stvarna potreba u procesu razvoja projekta. Percepcija i najvećeg dijela nestručne javnosti, dok ima u vidu devastirane i preizgrađene prostore je da su planeri oni koji ispunjavaju želje investitora na štetu javnog interesa. Kada uz sve to dodamo učestalo „rentiranje“ licenci, damping cijena usluga, i nelojalnu konkurenciju dostojansvo profesije koje je nekada stvorilo termin „uomo universale“ je u javnom diskursu svedeno na nivo crtača.

Nastavak rada na razvoju arhitektonskih konkursa je sigurno jedan od najznačajnih zadataka. U prethodnom periodu u oblasti arhitektonskih konkursa je ostvaren veliki napredak. Od perioda sa svega 2-3 konkursa na godišnjem nivou, poslednje tri godine sprovodi se preko 20 konkursa godišnje. Očekujemo ubrzo i usvajanje novog pravilnika kojim ova oblast treba dodatno da se unaprijedi, uz usklađivanje sa zakonom o javnim nabavkama uskoro se može očekivati i puna primjena pregovaračkog postupka za pobjedničke radove.

Posebno je važno razvijati atmosferu koja podstiče naučnoistraživački rad u oblasti arhitekture i urbanizma, jer je istraživanje temelj napretka struke i osnova za donošenje odluka zasnovanih na znanju. Naučni rad omogućava kritičko sagledavanje praksi, razvoj inovativnih pristupa i očuvanje vrijednog graditeljskog nasljeđa, ali i stvaranje modela održivog planiranja prostora. Potrebno je razviti referentan časopis i digitalnu platformu posvećenu arhitekturi i urbanizmu, istraživanju i stručnim diskusijama.

5. Na koji način planirate da afirmišete dobru praksu i podstaknete primjenu primarnih načela struke među arhitektama i planerima u Crnoj Gori?

Dugoročni cilj Komore arhitekata i planera Crne Gore jeste da mijenja shvatanje značaja arhitekture, planiranja i urbanizma među svojim članovima, ali i čitavom društvu. Arhitektonska scena u Crnoj Gori, nije razvijena, niti možemo govoriti o prepoznatljivom stilu arhitekture. Crnoj Gori su potrebni kvalitetni planovi i objekti koji će služiti kao arhitektonski reperi za investitore i stručnu javnost, i koji će predstavljati neku vrstu standarda za sledeće planove i projekte. Nažalost, danas je u Crnoj Gori veoma malo takvih planova i objekata. Komora arhitekata mora uticati da se u širim slojevima društva promjeni svijest o značaju arhitekture, urbanizma i prostornog planiranja na neposredno okruženje i kvalitet života. Da bi ovo bilo moguće neophodno je da svi u sistemu doprinesemo na način na koji je to moguće.

Državne smjernice razvoja arhitekture su prvi put propisane Zakonom iz 2017 godine, međutim do danas nisu donešene. Komora mora inicirati i učestovati u donošenju kvalitetnih DSRA kao krovnog strateškog dokumenta za razvoj arhitekture, na temelju koga se između ostalog donose i određeni zakonski i podzakonski akti. Takav dokument može doprinijeti unapređenju kvaliteta i kulture prostornog i arhitektonskog oblikovanja i stvaranja kvalitetnijeg izgrađenog prostora.

Osim toga Komora kroz različite događaje koje organizuje mijenja svijest o arhitekturi kao oblasti od državnog značaja. Dani arhitekture su se u prethodnom četvorogodišnjem periodu podigli na nivo jedne od najzačajnijih regionalnih konferencija, sa kvalitetnim sadržajem i programom koji su bili potrebni crnogorskoj arhitektonskoj sceni. Uloga predavača, čiji projekti veoma često iz pogleda lokalne arhitekture u ovom trenutku djeluju nedostižno, nije samo da predstavi mogućnosti, već i da podstakne lokalne arhitekte da u kontekstu u kojem rade daju određeni doprinos lokalnoj zajednici, okruženju i urbanom kontekstu. S druge strane tema održanih kongresa arhitekata svake godine bila je povezana s aktuelnim i relevantnim pitanjima u kontekstu dešavanja u Crnoj Gori. Neophodno je da nastavimo rad na razvoju ovih događaja uz njihovu progresivnu regionalizaciju, čime se u značajnoj mjeri postiže promocija i vidljivost crnogorske arhitekture. Upravo imena ovogodišnjih predavača na Danima arhitekture među kojima su i kustos venecijanskog bijenala Carlo Ratti, članica žirija za Prizkerovu nagradu Benedetta Tagliabue, ili Reinier de Graaf koji je sigurno jedan od najpoznatijih evropskih arhitekata pokazuju da smo na dobrom putu. 

6. Urbanistički haos je prisutan u gotovo svim crnogorskim gradovima, posebno u Podgorici. Na koji način Komora planira da se pozabavi ovim problemom i doprinese njegovom rješavanju?

Usvajanjem Zakona o uređenju prostora ostvarene su pravne pretpostavke da Crna Gora ponovo može da izradi kvalitetna planska dokumenta. Formiranjem uprava ili agencija za planiranje na lokalnom i državnom nivou planiranje treba da postane oblast od opšteg interasa. Komora arhitekata i planera će kroz svog predstavnika u Komisiji za reviziju planskih dokumenata imati uvid u izradu planova, i doprinijeti njihovom kvalitetu. Međutim, neophodno je da se u procese planiranja uključe svi članovi prije svega na lokalnom nivou, naročito kada je riječ o donošenju lokalnih planskih dokumenta.

U svakodnevnom poslu i zakonodovnim okvirma bavimo se izgradnjom objekta i izradom planskih dokumenata. Umjesto toga kao arhitekte i planeri treba više da se bavimo kvalitetom izgrađene sredine, na isti način kao što bi doktori medicine trebali da se bave zdravljem a ne ljekovima i farmaceutskim proizvodima. Zadatak arhitekte i planera prilikom izrade svakog plana ili projekta podrazumijeva i da razmotri posljedice, direktne i indirektne, trenutne i dugoročne, na zdravlje ljudi, socijalnu pravednost i lokalni sistem vrijednosti, vrijednosti prirodne i kulturne baštine kao i vrijednost predjela i pejzaža. Potrebno je izbjeći narušavanje životne sredine građenjem, a u svom djelovanju se moramo voditi načelom da su vrijednosti prirodne i kulturne baštine dobra s ograničenim mogućnostima obnavljanja. 

7. Ima li Komora mehanizme kojima može uticati na sankcionisanje loših i neodgovornih projektanata, i kako planirate da utičete na podizanje profesionalnih standarda u struci?

Upravo su novi Zakoni o uređenju prostora i izgradnji objekata Komori dali velika ovlašćenja u ovom dijelu na kojima smo prilikom njihove izrade insistirali. Komora je po prvi put u svojim ovlašćenima dobila mogućnost da vrši nadzor nad radom svojih članova, ali i da izricanjem disciplinske mjere prestanka članstva u Komori, može privremeno ili trajno iz svog registra izbrisati članove koji rade suprotno Zakonu.

Iz tog razloga je Komora među svojim osnivačkim aktima osim Statuta usvojila i Kodeks strukovne etike, koji predstavlja skup pravila o pravima i dužnostima članova Komore, zasnovanim na posebnoj vrsti i visokom stepenu profesionalne i moralne odgovornosti članova Komore.  Upravo ova dokumenta predviđaju teže i lakše povrede dužnosti. Za lakše povrede dužnosti i narušavanje ugleda struke može se izreći opomena ili novčana kazna, a za teže povrede može se izreći novčana kazna, privremeno brisanje iz registra Komore ili trajno brisanje iz registra Komore.

I na kraju bih zaključio dijelom teksta Deklaracije o zaštiti prostora koja je usvojena na III kongresu arhitekata Crne Gore:

“Danas je naša odgovornost prema prostoru u kojem živimo potrebnija više nego ikad. Vrijeme je da obnovimo ne samo institucije, nego i zajedničku posvećenost prema očuvanju životne sredine i prirode. Prostor pripada svima. Budućnost je zajednička”.