Akteri u procesu renoviranja stana po fazama

Renoviranje stana često se predstavlja kao proces u kome učestvuje par kvalifikovanih radnika.  U realnosti, riječ je o složenom građevinskom procesu koju uključuje komunikaciju sa stručnim licima, preciznu koordinaciju različitih faza izvođenja, pažljivo planiranje i kontinuirano donošenje tehničkih odluka. 

Dinamika izvođenja radova i ukupno trajanje renoviranja prvenstveno zavise od načina organizacije procesa. Najefikasniji model podrazumijeva izrađen projekat enterijera i angažovanje arhitekte kao stručnog nadzora i koordinatora izvođenja. Drugi model podrazumijeva realizaciju prema projektu enterijera, ali bez stručnog nadzora, kada koordinaciju preuzima investitor. Treći, ujedno i najzahtjevniji scenario, jeste renoviranje bez projekta i bez stručne koordinacije, gdje sve aktivnosti sprovodi investitor.

U okviru prvog modela, za izradu projekta enterijera angažuju se stručnjaci čiji rad prethodi početku građevinskih aktivnosti. Arhitekta definiše prostorni raspored, odabir materijala, dizajn namještaja, plan rasvjete i kompletnu funkcionalnu koncepciju prostora. Po potrebi se angažuju projektant elektrotehnike za razvod instalacija i građevinski inženjer ukoliko projekat predviđa intervencije na nosivim zidovima. Nakon realizovanog projekta, pristupa se građevinskim radovima u nekoliko podjeljenih faza.

Faza 1: Demontažni radovi

Renoviranje u stanu započinje demontažom postojećeg stanja. U ovoj fazi uklanjaju se podne i zidne obloge, sanitarije, unutrašnja stolarija, postojeći namještaj i pregradni zidovi. Ukoliko projektom dolazi do promjene nivelacije podova ili organizacije prostora, uklanjaju se i postojeće cementne košuljice, nakon čega slijede sortiranje i odvoz građevinskog otpada. U okviru ove faze potrebno je angažovati jednog ili maksimum dva radnika.

Faza 2: Elektroinstalaterski radovi

Po završetku demontažnih radova izvode se elektroinstalaterski radovi. U okviru ovih radova ugrađuje se nova razvodna tabla, postavlja kablovski razvod, instalacije za rasvjetu, utičnice, prekidače i sve planirane električne uređaje. U stanu od 60 m² prosječno se projektuje između 20 i 40 priključnih mjesta, što zahtijeva angažovanje jednog do dva elektroinstalatera. Upravo u ovoj fazi kvalitet projekta ima najveći značaj, jer svaka naknadna izmjena podrazumijeva ponovno otvaranje zidova i dodatne troškove. Po potrebi, stručno lice, projektant elektrotehnike, kontroliše kvalitet izvedenih radova.

Faza 3: Vodoinstalaterski radovi

Paralelno ili neposredno nakon elektroinstalacija izvode se vodovodne i kanalizacione instalacije. Postavljaju se novi razvodi za umivaonike, WC šolje, tuš kabine, kade, kuhinjske sudopere te mašine za pranje veša i posuđa. Ova faza obuhvata grubu fazu i fazu završne montažne sanitarne opreme. Radove izvodi u prosjeku jedan vodoinstalater.

Faza 4: Gipsarski radovi

Po završetku instalacionih radova pristupa se gipsarskim radovima. U okviru date faze formiraju se novi pregradni zidovi, spušteni plafoni, niše i druge prostorne intervencije predviđene projektom enterijera. Nakon montaže gips kartonskih ploča slijede bandažiranje spojeva i prvi sloj glet mase. Gipsarski radovi u stanu ove površine izvodi grupa do dva majstora.

Faza 5: Keramičarski radovi

Jedna od najzahtjevnijih završnih faza jesu keramičarski radovi. Ova faza obuhvata postavljanje keramike na podovima i zidovima kupatila, toaleta i kuhinje. Prije polaganja keramike izvodi se hidroizolacija svih mokrih zona, a kvalitet izvođenja direktno utiče na dugoročnu funkcionalnost prostora. Izbor keramike potrebno je završiti najmanje dvije sedmice prije početka radova kako bi materijal bio isporučen na vrijeme i usklađen s dinamikom izvođenja. Radove izvodi najčešće jedan keramičar.

Faza 6: Molerski radovi

Po završetku keramičarskih radova slijedi završna obrada zidova i plafona. Moler izvodi višeslojno bojenje zidova i plafona. Molerske radove za stan date kvadrature najčešće izvodi jedan radnik.

Faza 7: Podopolagački radovi

Po završetku svih mokrih radova ugrađuju se završne podne obloge. U zavisnosti od predviđenog materijala postavljaju se parket, vinil ili laminat, pri čemu svaka podna obloga zahtijeva odgovarajuću pripremu podloge i specifičnu tehnologiju ugradnje. Kod klasičnog parketa potrebno je dodatno vrijeme za lakiranje i sušenje završnog premaza. U ovoj fazi angažovan je najčešće jedan radnik.

Faza 8: Stolarski radovi

Tek nakon završetka svih radova mogu započeti stolarski radovi. Montiraju se unutrašnja vrata, kuhinjski elementi, ugradni plakari, police i ostali namještaj izrađen po mjeri. Iako sama montaža traje svega nekoliko dana, proizvodnja stolarije traje u prosjeku između četiri i šest sedmica. U montaži učestvuju najmanje dva stolara, dok broj zaposlenih u proizvodnji zavisi od kapaciteta odabranog proizvođača.

Koordinacija, nabavka i donošenje odluka

Međutim, izvođenje radova predstavlja samo jedan segment renoviranja. Paralelno sa radovima na gradilištu odvija se složen proces planiranja, nabavke i koordinacije svih završnih elemenata. Potrebno je odabrati keramiku, sanitarije, rasvjetu, prekidače, utičnice, boje, podne obloge, namještaj, kuhinjske uređaje, zavjese i dekoraciju, pri čemu svaka od ovih odluka ima različite rokove proizvodnje i isporuke. Ove aktivnosti podrazumijevaju obilazak više od deset salona, svakodnevnu komunikaciju sa dobavljačima i proizvođačima, upoređivanje ponuda, provjeru dostupnosti materijala i organizaciju isporuka u tačno definisanim terminima, usklađenim sa dinamikom izvođenja radova. Ukoliko je angažovan stručni nadzor, čitav proces nabavke i koordinacije vodi arhitekta. Ukoliko nadzor nije angažovan, a projekat enterijera postoji, investitor samostalno prati projektna uputstva i koordinira nabavku i dinamiku gradilišta.

Renoviranje stana podrazumijeva angažovanje više kvalifikovanih radnika na gradilištu, uz stručna lica u fazi projektovanja i nadzora, u zavisnosti da li su angažovana od strane investitora ili ne. Ukupan broj kvalifikovanih radnika na gradilištu zavisi od toga da li pojedini majstori pokrivaju više faza ili je za svaku fazu potrebno angažovati zasebnog majstora, što direktno utiče na dinamiku i trajanje radova. Uz kvalitetan projekat enterijera i stručnu koordinaciju arhitekte, radovi se najčešće završavaju u roku od 45 do 60 dana. Kada investitor sam vodi proces, čak i uz izrađen projekat, trajanje zavisi od njegove organizacije i iskustva, dok renoviranje bez projekta i stručnog nadzora često traju 70 do 120 dana, uz znatno veći rizik od zastoja, dodatnih troškova i naknadnih korekcija.