Od studentskog izazova do međunarodne scene

Čedo Čelik i Milica Laković ispisali su novu stranicu učešća studenata arhitekture iz Crne Gore na međunarodnoj sceni, kao prvi predstavnici svoje zemlje na takmičenju Saint-Gobain Architecture Student Contest. Ovo prestižno takmičenje okuplja najbolje studentske timove iz cijelog svijeta, a oni su imali priliku da rade na kompleksnom arhitektonsko-urbanističkom zadatku i da predstave svoje idejno rješenje pred međunarodnim žirijem. Ovo je bila i jedinstvena prilika da tokom tri dana razmijene iskustva sa kolegama iz 33 zemlje. Otkrili su šta ih je motivisalo da prihvate izazov, kako su pristupili projektu, koliko im je značilo ovo predstavljanje i zašto vjeruju da bi svaki student arhitekture trebalo da iskoristi priliku da učestvuje na narednom ASC takmičenju u Madridu.

„Probili ste led" i bili prvi predstavnici Crne Gore na ASC takmičenju. Šta vas je motivisalo da učestvujete na ovogodišnjem Saint-Gobain Architecture Student Contest?

Učešće na ovogodišnjem takmičenju Saint-Gobain Architecture Student Contest za nas je predstavljalo priliku da se oprobamo u nečemu novom i da izađemo iz okvira fakultetskih obaveza. Do tada nismo imali priliku da učestvujemo na sličnom međunarodnom konkursu, pa smo u ovome vidjeli odličnu priliku da naučimo nešto novo i testiramo svoje sposobnosti.

Dodatnu motivaciju predstavljao je sam projektni zadatak, koji je bio vezan za Beograd i prostor koji nam je geografski i kulturološki blizak. Tema je objedinjavala arhitekturu i urbanizam, oblasti koje nas posebno interesuju, pa smo u ovom konkursu prepoznali priliku da stečeno znanje primijenimo u drugačijem, međunarodnom okruženju, testiramo svoje sposobnosti i steknemo vrijedno iskustvo.

ASC takmičenje je rijetka prilika za studente da rade na realnom projektu. Koliko vam je bilo važno da prostor zadrži identitet mjesta, a istovremeno dobije novu funkciju?

Jedan od najvažnijih ciljeva bio nam je da pronađemo ravnotežu između očuvanja identiteta prostora i stvaranja savremenog arhitektonskog rješenja koje će odgovoriti na današnje potrebe. Iako smo odlučili da razvijemo potpuno novu prostornu organizaciju, nastojali smo da ona bude u skladu sa karakterom lokacije, njenim okruženjem i urbanim kontekstom. Posebnu pažnju posvetili smo odnosu prema rijeci Savi, beogradskim blokovima i njihovoj urbanističkoj logici, koja promoviše kvalitetan javni prostor, socijalizaciju i život u skladu sa čovjekom. Cilj nam nije bio samo projektovati nove objekte, već osmisliti prostor koji će imati dugoročnu vrijednost i koji će unaprijediti kvalitet života, uz poštovanje postojećeg identiteta mjesta.

Koji dio projekta je predstavljao najveći izazov tokom rada?

Najveći izazov bio je razviti kvalitetan urbanistički koncept i pronaći balans između funkcionalnosti, održivosti i estetskih vrijednosti projekta. Izrada master plana zahtijevala je detaljnu analizu lokacije, klimatskih uslova, pravaca kretanja, postojećeg urbanog tkiva i međusobnog odnosa svih planiranih sadržaja. Pored toga, značajan izazov predstavljao je i aspekt održivosti projekta. Bilo je potrebno osmisliti rješenja koja će biti energetski efikasna, koristiti adekvatne materijale i istovremeno zadovoljiti funkcionalne zahtjeve, što je zahtijevalo pažljivo usklađivanje svih elemenata projekta u jednu cjelinu.

Da li ste tokom projekta istraživali slične primjere prenamjene negdje u svijetu? Ili možda pobjednička idejna rješenja sa prethodnih ASC takmičenja?

Tokom rada istraživali smo različite primjere prenamjene prostora, kao i određeni broj pobjedničkih rješenja sa prethodnih ASC takmičenja. Iako danas smatramo da smo tom segmentu mogli posvetiti još više pažnje, upravo nam je ovo iskustvo pokazalo koliko analiza prethodnih projekata može biti korisna za razumijevanje kriterijuma i pristupa zadatku. Posebno su nas inspirisali principi tradicionalne i održive gradnje, odnosno načini na koje su se nekada, bez savremenih tehnologija, stvarali funkcionalni i održivi prostori. Nastojali smo da takve principe reinterpretiramo kroz savremeni arhitektonski izraz i prilagodimo ih kontekstu našeg projekta.

Šta je za vas lično značilo što ste predstavljali Crnu Goru na internacionalnom nivou takmičenja?

Na početku smo ovo takmičenje prvenstveno doživjeli kao priliku da steknemo novo iskustvo, naučimo nešto novo i izađemo iz okvira univerzitetskog rada. Međutim, kako je projekat napredovao, postali smo svjesni značaja činjenice da predstavljamo Crnu Goru na jednom međunarodnom takmičenju, i osjećamo veliko zadovoljstvo što smo dobili takvu priliku. Posebno nam znači što smo pokazali da studenti iz Crne Gore mogu odmjeriti snage sa timovima iz cijelog svijeta. To nam je donijelo dodatno samopouzdanje i motivaciju za dalji rad.

Da li će vam iskustvo rada na ovom projektu koristiti u budućoj profesionalnoj karijeri?

Apsolutno. Ovo iskustvo donijelo nam je mnogo više od samog projekta. Naučili smo kako pristupiti kompleksnom zadatku, razvijati ideju od početne analize do konačnog rješenja i donositi projektantske odluke koje istovremeno uzimaju u obzir aspekte funkcionalnosti, estetike i održivosti. Poseban značaj imao je timski rad, organizacija procesa i rad pod vremenskim pritiskom. Takođe smo stekli mnogo bolje razumijevanje održivosti i energetske efikasnosti u arhitekturi, što će sigurno predstavljati važnu osnovu u našem budućem profesionalnom razvoju.

Koju poruku biste poslali studentima arhitekture u Crnoj Gori koji razmišljaju da se naredne godine prijave na takmičenje, koje se održava u Madridu?

Preporučili bismo svakome da iskoristi ovu priliku i prijavi se. Takmičenja ovog tipa predstavljaju odličan način da studenti izađu iz zone komfora, primijene znanje stečeno na fakultetu i suoče se sa izazovima koji prevazilaze standardne akademske zadatke. Pored stručnog usavršavanja, ovakva iskustva pružaju mogućnost upoznavanja studenata iz cijelog svijeta, razmjene ideja i stvaranja profesionalnih kontakata koji mogu biti značajni za buduću karijeru. Bez obzira na konačan rezultat, iskustvo koje se stekne je neprocjenjivo i predstavlja snažan podsticaj za dalji profesionalni razvoj.

Jedan od važnih segmenata tokom takmičenja je umrežavanje i razmjena iskustava sa kolegama iz drugih kultura i obrazovnih sistema. Da li ste iskoristili taj potencijal?

Naravno. Bilo je pravo zadovoljstvo upoznati studente iz različitih zemalja i razgovarati o njihovim iskustvima, načinu rada i obrazovanju. Takvi razgovori omogućili su nam da sagledamo arhitekturu iz različitih perspektiva i steknemo nova znanja koja prevazilaze sam projektni zadatak. Smatramo da su upravo ovakve međunarodne razmjene jedan od najvrijednijih aspekata ovakvih takmičenja.

Imali ste prilike da odmjerite snage sa 33 studentska tima širom svijeta. Koji studentski tim je bio vaš favorit i zašto?

Na takmičenju je bilo mnogo kvalitetnih projekata i svaki tim je imao autentičan pristup zadatku, zbog čega je teško izdvojiti samo jednog favorita. Posebno su nas impresionirala rješenja koja su uspješno povezala održivost, funkcionalnost i poštovanje lokalnog konteksta, uz jasno definisan koncept i dosljednu razradu svih nivoa projekta. Takvi projekti pokazali su koliko različiti pristupi mogu biti jednako uspješni kada su zasnovani na kvalitetnoj analizi i jasnoj projektantskoj ideji.

Članovi internacionalnog ASC žirija su vrhunski stručnjaci iz svijeta arhitekture. Koliko vam je pomogla završna sesija sa članovima žirija, tokom koje je predstavljeno vaše idejno rješenje?

Završna sesija sa članovima žirija bila nam je izuzetno značajna. Dobili smo vrijedne komentare i konstruktivne sugestije koje su nam pomogle da sagledamo projekat iz drugačije perspektive i uočimo aspekte koje bismo mogli dodatno unaprijediti. Posebno nam je bilo korisno čuti mišljenja iskusnih arhitekata koji svakodnevno rade na projektima velikih razmjera, jer nam je to omogućilo da bolje razumijemo način razmišljanja stručnog žirija i kriterijume vrednovanja projekata.

Na koji način ste prihvatili komentare žirija?

Komentare žirija doživjeli smo kao priliku za učenje i profesionalni razvoj. Smatramo da je sposobnost prihvatanja konstruktivne kritike jedan od najvažnijih elemenata razvoja svakog budućeg arhitekte. Njihove sugestije pomogle su nam da prepoznamo i prednosti i nedostatke našeg projekta, kao i da razmislimo o mogućim unapređenjima. Upravo ovakva razmjena mišljenja predstavlja jednu od najvećih vrijednosti međunarodnih arhitektonskih takmičenja.

Sljedeće ASC takmičenje je u Madridu. Koju poruku biste poslali studentima arhitekture iz Crne Gore koji razmišljaju da se prijave na takmičenje?

Poručili bismo svim studentima da se prijave. Možda će na početku djelovati zahtjevno, ali iskustvo koje se stekne višestruko nadmašuje sav uloženi trud. Takmičenje pruža priliku da predstavite svoje ideje međunarodnoj publici, upoznate vrhunske studente i stručnjake iz cijelog svijeta, razvijete profesionalne kontakte i steknete iskustvo koje će imati veliki značaj u daljem obrazovanju i karijeri.

I za kraj, kakvi su vaši utisci o atmosferi i organizaciji takmičenja?

Sa takmičenja smo se vratili sa izuzetno pozitivnim utiscima. Organizacija je bila na veoma visokom nivou, a atmosfera prijatna, profesionalna i podsticajna. Sve je bilo odlično organizovano, što nam je omogućilo da se u potpunosti posvetimo predstavljanju projekta i upoznavanju ostalih učesnika. Pored samog predstavljanja rada, posebno ćemo pamtiti ljude koje smo upoznali, razgovore koje smo vodili i iskustva koja smo razmijenili. Ovo je za nas bilo jedno stvarno vrijedno iskustvo, koje ćemo dugo pamtiti.