Duboko temeljenje
Temelj je sastavni dio svake građevine, a njegov oblik i dubina temeljenja zavise od tipa građevine i karakteristika tla na kojem se gradi. Nekada se javlja potreba za izgradnjom objekata na tlu loše nosivosti kada nije moguće primijeniti klasično plitko temeljenje (temelji samci, temeljne trake, temeljne ploče...). U ovakvim situacijama je jedno od rješenja primjena dubokog temeljenja.
Duboko temeljenje je svaki vid temeljenja kod kojeg se opterećenje sa konstrukcije na tlo, osim pritiska bazom temeljnog elementa, prenosi i trenjem po površini zidova elementa. Izuzetak su šipovi koji se oslanjaju bazom direktno na stijenu i ne nose trenjem po omotaču. Duboki temelji se dijele na masivne duboke temelje (bunari, kesoni i sanduci) i na šipove.
Masivni duboki temelji
Masivni temelji su izrazito velikih dimenzija, a mogu se javljati u obliku bunara, kesona i sanduka. Na engleskom jeziku „caisson“ (keson) znači sanduk i pod njim se podrazumijeva svaki temelj izrazito velikih dimenzija. Zajedničko za ove temelje je to što se oni pune teretom kao npr. betonom, šljunkom, pijeskom ili čak vodom. Pune se djelimično ili u potpunosti ali se nekad umjesto punjenja unutra ugradi oprema.
Ovakvi temelji se uglavnom rade u dubokoj vodi ili ispod nivoa podzemne vode. Najčešće služe za temeljenje mostova, svjetionika, platformi za naftu i kod objekata koje se nalaze u lukama i pristaništima. Bunari mogu služiti i kao zaštita temeljne jame.
Bunari i kesoni imaju otvoreno dno i izvode se potkopavanjem unutar sanduka. Na ovaj način se zemlja potkopava sa unutrašnje strane dok se ne desi slom tla i tada se konstrukcija pod svojom težinom ukupava na projektovanu dubinu. Da bi se olakšalo spuštanje, donji dio armirano betonske konstrukcije se oblikuje kao nož.
Razlika izmedju kesona i bunara je to što keson ima zatvoren gornji dio i radna komora u kojoj se odvija kopanje se nalazi pod pritiskom. U tom dijelu se nalaze radnici koji kopaju, a vazdušni pritisak služi da poništi pritisak vode iz tla i spriječi njeno prodiranje u unutrašnjost kesona dok traje kopanje.
Za razliku od bunara i kesona, sanduci imaju dno a sa sa gornje strane su otvoreni. Najčešće se koriste za temeljenje u dubokoj vodi. Izvode se na suvom, a zatim se urone u vodu i brodom tegle na mjesto ugradnje. Kada se dotegle na lokaciju, kontrolsano se pune vodom i spuštaju na podlogu koja je prethodno pripremljena od strane ronioca.
Šipovi
Šipovi su tipovi dubokih temelja koji mogu prenositi opterećenje tako da jedan šip nosi jedan stub ili mogu biti grupisani i povezani naglavnom pločom ili gredom pa tako nositi jedan dio konstrukcije ili čitavu konstrukciju. Oni opterećenje prenose direktnim kontaktom baze i stijenske mase (stojeći šipovi) i trenjem po omotaču (lebdeći šipovi). Šipovi mogu biti vertikalni i kosi, a po načinu izvođenja prefabrikovani i izvedeni neposredno u tlu.
Šipovi mogu biti drveni, čelični, betonski, armirano betonski, prethodno napregnuti i kombinovani. Što se tiče oblika u podužnom pravcu oni mogu biti prizmatični, konični, sa proširenom bazom i teleskopski za dužine veće od 40m.
Faktori koji utiču na izbor temelja
Defekti na objektu koji ukazuju na probleme sa temeljima
Hiperbolički paraboloidni temelji
Osnovna podjela temeljnih konstrukcija
22.04.2020. Gradnja
# bunari # duboko temeljenje # kesoni # sanduci # šipovi