Savjeti za spravljanje betona i betoniranje

Kada god krenemo sa nekom vrstom renoviranja ili dogradnje objekata uglavnom nam u jednom trenutku zatreba beton kao najzastupljeniji građevinski materijal. Svima nam je poznato da se beton sastoji od agregata, cementa i vode. Ispravan odnos ove tri komponete u betonskoj mješavini će dati kvaltetan, trajan i čvrst beton. Za sve one koji nisu profesionalci, a u jednom trenutku im je potrebno da naprave betonsku mješavinu, u nastavku navodimo o kojim stvarima treba voditi računa. 

Potrebne mašine i alati

Količina betona koja vam je potrebna će uticati na to koje mašine i alat su vam potrebni. Ukoliko vam je potrebna veoma mala količina betona, nju je moguće napraviti ručnim miješanjem u kanti ili na nekom postolju koristeći samo lopatu.

Ukoliko je u pitanju ipak malo veća količina betona, onda je za miješanje potrebna mješalica kako bi se posao efikasno obavio. Pravilo je da je uvijek bolje imati dvije mješalice za beton jer to omogućava brže spravljanje betonske smješe i manju vjerovatnoću pojave defekata kod betona usljed loše ugradnje. Osim mješalice, potrebna su vam kolica za transport, lopate i mistrije. Lopate se koriste za utovar cementa i pijeska u mješalicu za beton, a mistrije su potrebne za zbijanje betona.

Za ozbiljne projekte se koriste pumpe za beton koje mogu isporučite velike količine betona u kratkom vremenskom periodu. 

Pravilan odmjer pijeska, cementa i vode

Kvalitet svake betonske mješavine zavisi od odnosa pijeska, cementa i vode. Betonu se naravno dodaju i aditivi u zavisnosti od toga koja mu je namjena i u kakvim uslovima se ugrađuje. Ustaljeno je mišljenje u praksi da beton bez aditiva nije beton. Ljudi međutim rijetko kad razmišljaju o aditivima kada betonsku mješavinu spravljaju za potrebe „uradi sam“ projekta.

Od velike važnosti za kvalitet i čvrstoću betona je odabir agregata sa odgovarajućim odmjerom frakcija. Frakcije predstavljaju raspon u kojem se kreće veličina zrna agregata. Tako imamo frakcije 0-4mm, 4-8mm, 8-16mm, 16-32mm itd. U fabrikama betona se zna tačan odmjer ovih frakcija za unaprijed projektovanu klasu betona. Ideja je da se korišćenjem različitih frakcija postigne veća kompaktnost agregata da bi se dobio čvrst beton.

Od presudne uloge za kvalitet betona je odnos vode i cementa ili vodocementni faktor. Ukoliko imamo višak vode to može dovesti do formiranja pukotina pri očvršćavanju betona. Ove pukotine čine beton poroznim i dovode do upiajanja vode koja se pri smrzavanju širi i oštećuje beton. Ukoliko je udio vode manji od potrebnog onda neće ni doći do formiranja dovoljno jakih hemijskih veza koje betonu daju čvrstoću. 

Ugradnja i njega betona

Da bi kompletan proces betoniranja bio uspješan, beton je potrebno pravilno ugraditi i njegovati. Da bi betonska mješavina bila ispravno ugrađena ona se mora dobro zbiti. Zbijanje se vrši najčešće pervibratorima koji se zaranjaju u beton i vibracijama ga zbijaju. Ukoliko je u pitanju „uradi sam“ projekat onda se zbijanje može izvršiti ručno sa parčetom armaturne šipke, lopatom, mistrijom ili nekim drugim predmjetima.

Njega betona je takođe bitna za konačno postignutu čvrstoću betona. Pri očvršćavanju betona se oslobađa toplota i dolazi do isparavanja vode. Ukoliko beton previše brzo izgubi vodu doći će do formiranja unutrašnjih sila koje nastaju usljed naglog skupljanja i one će dovesti do pukotina u očvrslom betonu. Suština njege betona je obezbijediti betonu dovoljnu količinu vode da bi se proces očvršćavanja uspješno završio. Ovo se uglavnom postiže prskanjem betona vodom ali se mogu koristiti i druge tehnike kao što je pokrivanje betona čime se vlaga zadržava. Kada se betoniranje vrši na većim temperaturama potrebno je dodati veću količinu vode nego li pri hladnijim uslovima.