Šta je kapilarna vlaga u zidovima i kako je izbjeći

Postojanje vlage na zidovima je jedan od najčešćih problema u stambenim objektima. Vlaga može penetrirati od spolja u zidove, može se stvoriti kondenzacijom, a može dospjeti u zidove kapilarnim putem. Materijali od kojih se prave zidovi (cigla, betonski blok, beton...) su u određenoj mjeri porozni. U njihovoj strukturi su prisutne sitne pore i kapilari, kod nekih manje, a kod nekih više. Upravo ti kapilari omogućavaju vlagi (vodi) da se kreće kroz zidove. 

Kako nastaje kapilarno kretanje vode naviše?

Kretanje vode naviše, suprotno gravitaciji, je moguće u veoma malom prostoru kakvi su mikrokapilari u građevinskim materijalima. Ovo se dešava usljed privlačne sile koja se javlja između zida mikrokapilara i vode. Što je manji kapilar to je ova sila jača. Kada je sila između zida kapilara i vode veća od sile kohezije između molekula vode, onda se voda kreće naviše. Voda se može krećati naviše do visine od jednog metra od njenog izvora. 

Kada se kapilarna vlaga javlja?

Ovo se uglavnom dešava kod starijih objekata kod kojih su zidovi postavljeni direktno na tlo pa se voda iz tla „penje“ kapilarnim putem.Može se naravno desiti i kod novijih objekata kada dođe do oštećenja hidroizolacije temelja i zidova.Preduslov za postojanje kapilarne vlage je postojanje izvora vlage i postojanje mikropukotina u zidu. 

Kako spriječiti kapilarnu vlagu u zidovima?

Sprječavanje kretanja vode naviše se obezbjeđuje postojanjem vodootpornog sloja koji vlaga neće penetrirati. To može biti vlagootporna membrana od bitumenskog ili pvc materijala ili se vodootporni sloj može postići imregniranjem zida sa vodootpornom smješom. Uglavnom se vodootporna membrana postavlja minimum 15cm iznad nivoa tla. Ova visina se smatra visinom do koje dopiru kapljice kiše kada se odbiju od tla. Još jedan od načina na koji se može smanjiti rizik od pojave kapilarne vlage u fasadnim zidovima je izrada drenaže duž zida. Drenaža odvodi vodu od objekta i sprječava njeno zadržavanje pri zidu.