Par koji je obnovio šumu

Pedesetih godina prošlog vijeka put ka vanjskom svijetu bio je zemljani duž rijeke koji je bio blatnjav i neprohodan šest mjeseci u godini. Kafa se s brda spuštala mazgama, a rančeri su na konjima vozili krave i svinje do klaonice. Atlantska šuma, druga po biodiverzitetu samo prema Amazoniji, sa gotovo toliko vrsta drveća na jednom hektaru koliko ih ima na cijeloj istočnoj obali Sjedinjenih Država, pokrivala je pola farme i pola doline rijeke Doce.

Sebastiao Salgado je već odavno svjetski poznati i priznati fotograf, ali tada nije imao kameru - nije se bavio zanatom koji će ga proslaviti do njegovih kasnih 20-ih - ali vjeruje da ga je ovaj pejzaž prvo naučio fotografiji. U kišnom dobu gromovi su se gomilali jedan na drugi i sunčani zraci dramatično probijali. Ovdje je naučio da vidi svjetlost.

Devastaciju šume je započeo Salgadov otac, strog čovjek, koji je naizmjenično bio farmaceut, mašinovođa, pekar i poljoprivrednik. Poput farmera širom Brazila, prodavao je drva, krčio šumu i posadio afričke trave za ishranu stoke. Vremenom se uvukla pustinja koja je jedva mogla izdržati jednog pastira. Atlantska šuma se u cjelini smanjila na manje od 10 procenata svoje prvobitne veličine; u dolini Rio Doce smanjila se na 4 procenta.

Krajem 90-ih kada su preuzeli zemlju koja je pripadala porodici, u malom gradu države Minas, Aimores, Lelia Deluiz Wanick i Sebastiao Salgado odlučili su da tamo zasade šumu. Da bi nastavili sa projektom, osnovali su Terra, ekološku nevladinu organizaciju koja radi na oporavku životne sredine u regionu poznatom kao Rio Doce Vater Basin.

Sadnja šume na tako zloupotrebljenom tlu od suša i erozije zahtjevala je nevjerovatne napore, partnerstva i puno tehnologije. Prvi korak u transformaciji bio je pretvaranje starog poljoprivrednog zemljišta u privatni rezervat prirodne baštine - RPPN farma Bulcao.

Ovaj naziv organizaciji je dat u oktobru 1998. godine, kao prva prepoznata konzervatorska jedinica iz degradiranog područja sa opredjeljenjem da se pošumi. RPPN farma Bulcao, sjedište Instituta Terra, 2013. godine, gotovo  je u potpunosti prekrivena vegetacijom atlantskih šuma. Do januara 2019. zasađeno je više od 2,5 miliona sadnica od 297 autohtonih vrsta iz Atlantske šume. Sadnja se uvijek odvija tokom kišnog perioda koji traje od novembra do januara.

Interakcija lokalne zajednice prisutna je od početka. Prva sadnja na Bulcao Farm RPPN održana je u novembru 1999. godine, uz oduševljeno učešće uglavnom učenika gradske škole iz grada Aimores.

Inicijativa je bila zametak veće svrhe Instituta Terra: povezati projekat pošumljavanja sa obrazovnim akcijama kako bi se promovisao oživljavanje životne sredine i održivi razvoj čitavog regiona doline rijeke Doce.

Za manje od jedne decenije zasađena je šuma.

Revitalizacija šume prevazilazi sistematsku sadnju domaćih sadnica. Šume nisu samo drveće. Cjelokupna interakcija između drveća, faune i drugih različitih vrsta vegetacije je od suštinskog značaja i na nju se gleda kao na veliki lanac odnosa, koji jednom uništeni zahtjevaju ponovnu uspostavu intervencije. U skladu sa ovom logikom, uz istraživanje i podršku partnera, akcije pošumljavanja sa Instituta Terra na Bulcao Farm RPPN već bi garantovale plantažu preko 2,5 miliona sadnica od 297 autohtonih vrsta atlantskih šuma. U početnoj fazi strategija je bila davanje prioriteta brzorastućim vrstama koje su dobro pokrivale zemljište, uzimajući organske materijale i hranljive materije, štiteći ih od direktnog udara izazvanog kišom i poboljšavajući njegove fizičke i hemijske karakteristike. Kako je šuma brzo rasla, 2015. godine je započeta faza obogaćivanja zasađenih površina s ciljem širenja biodiverziteta, jednog od najvećih izazova u obnovi šuma.

Imajući zelenu pozadinu, nije trebalo dugo da se i životinje vrate natrag. Danas je RPPN farma Bulcao sigurno utočište čak i za ugrožene vrste iz brazilske faune. Nadzorni zapisi iz faune dokazuju da je tamo moguće svjedočiti postojanju od malih beskičmenjaka pa čak i do porodice jaguara (Leopardus pardalis). Jasno pokazujući da je lanac ishrane ponovo uspostavljen.

Sjedište Instituta Terra nalazi se na samoj granici između države Espirito Santo i Minas Gerais. Obje države su dom rijeke Doce, jednog od najvažnijih rječnih slivova iz jugoistočnog regiona Brazila. 

U svom osnivanju, Institut Terra tražio je održive osnove u svim svojim nijansama. Čak je i arhitektonski projekat usvojio građevinske standarde koji privileguju integraciju sa prirodom.

Kao element očuvanja i pamćenja, stare strukture ambara - nekada korišćene u svakodnevnim aktivnostima farme - pretrpjele su intervencije kako bi se smjestile administrativne kancelarije. Stara vaga koja se koristila za vaganje stoke trenutno je prijatna menza.

Poglavlje koje se ističe u istoriji Instituta Terra, je uređenje koje je osmislila suosnivačica institucija, Lelia Deluiz Wanick. Vrste cvijeća, vrijeme cvjetanja i vrste izabrane za vrtove pažljivo su selektovani, omogućavajući prikaz boja, oblika i različitih sjenki zelene boje čineći dio većeg projekta pošumljavanja. Stoga je bašta postala jedinstvena među svim objektima i životnim prostorima, uvijek privlačna za oči onih koji posjećuju Terra Institute, bez obzira na godišnje doba.

Sadnja drveća za budućnost

Zajedno sa novom šumom, sve funkcije RPPN Bulcao Farm zamišljene su da Institut Terra pretvore u veliko središte ekološkog znanja, zasnovanog na istraživanju, oporavku i očuvanju šuma, revitalizaciji vodnih resursa, s ciljem povećanja poljoprivredne proizvodnje i poboljšanja kvalitet života u ruralnim područjima.

Da bi širio tehnološko znanje razvijeno u oporavku Atlantske šume, Institut Terra promoviše bezbroj projekata ekološkog obrazovanja. Usmjereni na raznoliku javnost, svi programi imaju za cilj podsticanje razmišljanja o trenutnom modelu razvoja, osnažujući stvaranje transformacionih agenata ka održivom razvoju.

Turistička atrakcija i mjesto za razgledanje malog grada Aimores, istočno od države Minas Gerais, Institut Terra nudi vođene ture sa ekološkim stazama i prostorima za promociju kulture i umjetnosti. Tokom obilaska sa vodičem, za koji treba da bude zakazan ranije, posjetilac ima priliku da upozna nekoliko uzoraka faune i flore iz Atlantske šume, sve na putu integrisanom u prve plantaže urađene za pošumljavanje RPPN farme Bulcao.


Pokrenut u avgustu 2004. godine, pored prikazivanja filmova i pozorišnih predstava, Movie Teather Terra koristi se za održavanje seminara, debata i radionica, primanja zajednice Aimores i susjednih gradova.

Ko posjeti Institut Terra ima priliku da sazna malo istorije od starosjedelačkih grupa Krenak, predaka iz Aimoresa (Botocudos), o artefakatima i posuđu koji čine kolekciju u Arheološkom muzejskom centru Aimores. Dijelovi na izložbi pronađeni su u iskopinama za izgradnju hidroelektrane u regionu.

U svojoj osnovi Institut Terra je zamišljen kao velika laboratorija za oporavak šuma. Računajući sa rasadnikom autohtonih vrsta Atlantske šume koji može da proizvede milion sadnica godišnje, jednom od najvećih u Brazilu. Velika većina proizvedenih sadnica šalje se na vanjske projekte pošumljavanja i proljećne zaštite koje NVO za zaštitu životne sredine izvodi na nekoliko lokacija duž doline Rio Doce, jedne od prvobitnih brazilskih regija prekrivenih vegetacijom atlantskih šuma, koje su danas među najrazgrađenijim u zemlji.

Proizvodnja domaćih sadnica jedan je od najvećih izazova za oporavak Atlantske šume, bioma koji igra ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i regulisanju kišnog sistema.

Uz ogromnu biološku raznolikost, oporavak Atlantske šume može pomoći u poboljšanju i povećanju protoka vode, povećanju poljoprivredne proizvodnje i promociji održivog razvoja, među mnogim drugim prednostima ovog područja nekada pokrivenog ovom vegetacijom.

Atlantska šuma je jedan od najbogatijih bioma endemskih biljka na svijetu, odnosno biljnih vrsta koje se nalaze samo na njenom području.

Institut Terra broji laboratoriju za sjeme gde istražuje i organizuje tehničke informacije o svim procesima proizvodnje šumskih sadnica. Pionirska inicijativa u Brazilu, gdje ovaj portal je dobio podršku Nacionalne banke za ekonomski i socijalni razvoj.

Više zelenog, više vode

Jednom kada je oporavio šumu par koji je osnovao Institut Terra je svjedok povratka izvora vode koji su ranije bili u opasnosti od sušenja. Iz ovog iskustva pokrenut je program „Olhos D'Agua“ (Vodene oči), čiji je cilj oporavak i zaštita svih izvora u vodnom slivu rijeke Doce. Program koji  će trajati narednih godina a koji je već započet.

Kroz mnoge akcije, intenzivan i konstantan odnos u zajednici, partnerstva, Institut Terra nastavlja da jača svoju misiju da pomogne promociji održivog razvoja doline rijeke Doce.


10.12.2020. Gradnja


# ekološla gradnja # obnova # održivost # sadnjajegradnja # šuma # voda # životna sredina

Prvi online expo proizvoda i usluga iz oblasti građevinarstva i arhitekture u Crnoj Gori!