Elipsa na krovu

Fujimoto u Zagrebu

Sou Fujimoto  je trenutno jedan od najvećih svjetskih i japanskih arhitekata  koji je izradio projekt rekonstrukcije Laube, Kuće za ljude i umjetnost u Zagrebu. Rekonstrukcijom objekta konjušnice/jahaonice koji je 2005. postao spomenik kulture, oplemeniće se ne samo prostor oko zgrade na Črnomercu, već i cijelog grada. Istorija Lauba započinje 1910. kad ju je projektovalo građevinsko preduzeće Emil Eisner i Adolf Ehrlich. U početku je služila kao jahaonica u sklopu vojnog kompleksa austrougarske vojske, a kasnije postaje tkaonica Tekstilnog kombinata Zagreb, do 2008. Zgrada Laube danas je jedina sačuvana građevina iz vojnog kompleksa, zaštićeni je spomeniku kulture, i to je jedan od razloga zašto su pri adaptaciji sačuvane njene istorijske karakteristike. Unutra su i poslovni i izložbeni prostori.

Projekt će biti premijerno predstavljen u sklopu Dana Orisa, koji se umjesto u Lisinskom, održava online, a ovogodišnji gosti su mnogi poznati arhitekti, od Tadao Anda do Normana Fostera, koji će govoriti o budućnosti gradova nakon pandemije.

Fujimoto i vlasnik Laube Tomislav Kličko susreli su se prvi put prije tri godine. Nakon upoznavanja vlasnika i arhitekte, Fujimoto je krenuo u istraživanje stare konjušnice, njenog nastanka, naziva Lauba (lokalni naziv za kružni drvored). U početku je Fujimoto imao tri prijedloga: elipsu, toranj i formu zalazećeg sunca. Vlasnik se odlučio za elipsu i sugerisao je crvenu i crnu boju kao Laubine boje, što je arhitekta odbacio jer isključivo radi u bijeloj boji. Jedan od zahtjeva arhitekte je da se vlasnik ne upliće u njegov rad.  Kako bi se sve prilagodilo domaćim propisima, Fujimoto se na dnevnoj bazi čuo s Alenkom Gačić-Pojatinom, koja je radila i na prvom projektu Laube.

Kako je prijedlog krovne ravni kružni drvored to je uticalo da se promijeni statika cijele zgrade što je dovelo do uvođenja četiri nova velika stuba. Raspravljalo se o sadnicama, da li će drvored biti od divlje masline ili breza, s koje će se strane izgraditi stepenice koje vode do drvoreda, a Fujimoto se uvijek spremno prilagođavao prijedlozima iz Zagreba. Fujimotova intervencija najviše je vidljiva na krovu, do koje se dolazi pored stepenica i liftom. U unutrašnjosti arhitekta planira aktivirati drugi sprat. Drveće pored prirode je česta inspiracija arhitekti. Jedan od izazova na projektu će biti obezbjeđivanje dovoljnog sloja humusa za sadnice a da intervencija ostane lagana i prozračna kako ju je arhitekta osmislio. 


14.12.2020. Gradnja


# rekonstrukcija # sadnjajegradnja # zeleni krov # životna sredina
Crta Izdvajamo

Prvi online expo proizvoda i usluga iz oblasti građevinarstva i arhitekture u Crnoj Gori!