Kako karakteristike agregata utiču na kvalitet betona

Vrsta i kvalitet agregata koji se koristi za spravljanje betona utiče na njegove karakteristike kao što su: plastičnost, obradljivost, čvrstoću, gustinu, trajnost, propustljivost, teksturu i boju. Osnovna podjela agregata je na prirodan i vještački. Prirodan agregat nastaje prirodnim raspadanjem stijena i njihovim taloženjem daleko od mjesta postanka. Ovako nastaju pijesak i šljunak. Vještački agregati nastaju drobljenjem i mljevenjem stijena kao što su: granitne, porfirske, kvarcne, krečnjačke itd. 

Izbor agregata zavisi od više faktora, ali svakako najviše od njihove dostupnosti. U nastavku su nabrojane najznačajnije karakteristike agregata koje imaju značajan uticaj na kvalitet očvrslog betona. 

Tekstura zrna

Tekstura zrna agregata  utiče na jačinu veze između agregata i cementa. Ukoliko je tekstura zrna glatka kao što je to slučaj kod šljunka onda će veza između zrna i cementa biti slabija. Kod lomljenih agregata koji imaju grubu teksturu mehanička veza između zrna i cementa će biti značajno jača. Međutim, šljunak se koristi za spravljanje betona i najčešće ti betoni nemaju problema sa slabom vezom između zrna i cementa. Najbitnije je da je šljunak čist i da nema nečistoće. Kada je to slučaj onda je opasnost od slabije veze zrna i cementa svedena na minimum. 

Oblik zrna

Oblik zrna agregata može biti zaobljen, nepravilno zaobljen, kubičan, pahuljast, izdužen itd. Oblik zrna utiče na potrebnu količinu vode za spravljanje betona i njegovu čvrstoću. Zaobljena i nepravilno zaobljena zrna imaju minimalnu površinu u odnosu na svoju masu pa zahtijevaju manje cementne paste za vezivanje nego je to slučaj sa ostalim oblicima zrna. Pahuljasta i izdužena zrna zahtijevaju više cementne paste zbog toga što je odnos njihove površine veći nego je to slučaj kod zaobljenih i nepravilno zaobljenih zrna. Ukoliko se beton spravlja sa pahuljastim i izduženim zrnima onda postoji veća opasnost od segregacije, tekstura betona je gruba i potrebna je veća količina pijeska i cementa. Za spravljanje betona su povoljnija zaobljena i nepravilno zaobljena zrna. 

Maksimalna veličina zrna

Maksimalna veličina zrna je izuzetno važna iz praktičnih razloga. Beton se najčešće koristi u kombinaciji sa armaturom, i maksimalno zrno bi trebalo biti takvo da svježa betonska smješa može proći kroz armaturni koš. Za većinu betonskih radova se koristi maksimalna veličina zrna od 20mm. 

Granulometrijski sastav

U betonskoj mješavini su zrna agregata povezana cementnom pastom. Da bi beton imao odgovarajući kvalitet svako zrno mora biti obavijeno cementnom pastom koja takođe mora ispuniti i prazan prostor između zrna. Cementne paste ne smije biti premalo, ali je ne smije biti ni previše jer bi to smanjilo čvrstoću betona, vodonepropustnost i otpornost na dejstvo mraza. Zbog ovoga je potrebno imati odgovarajući granulometrijski sastav agregata koji će uz optimalnu količinu cementne paste obezbijediti zadovoljavajući kvalitet betona.

Da bi se ovo postiglo uvijek se kombinuje više frakcija agregata tj. više različitih veličina zrna. Birajući različitih frakcije dobijamo bolje slaganje zrna, jer manja zrna ispunjavaju prostor između većih pa se tako dobija bolja ugradljivost i obradljivost betona. Za spravljanje betona za izradu betonskih konstrukcija se ne dopušta korišćenje prirodne mješavine agregata, već se mješavina pravi tačnim doziranjem određenih frakcija u zavisnosti od traženih karakteristika betona. Najčešće se koriste frakcije 0/4, 4/8, 8/16 i 16/32. 

Preporučujemo:

Podjela agregata u građevinarstvu

Beton sa recikliranom plastikom umjesto agregata

Savjeti za spravljanje betona i betoniranje