Otpornost najupotrebljivanijih građevinskih materijala na dejstvo požara

Sigurnost građevinskih konstrukcija u velikoj mjeri zavisi od njihove otpornosti na dejstvo požara. Sve se više pažnje posvećuje pasivnoj i aktivnoj zaštiti od požara, jer oni predstavljaju veliku opasnost po konstrukciju i ljudske živote. Izbor građevinskih materijala i odgovarajuće zaštite od požara određuju stepen otpornosti određene konstrukcije na dejstvo požara. U nastavku navodimo kako se najčešće korišćeni materijali u građevinarstvu ponašaju pri ekstremno visokim temperaturama.    

Kamen

Kamen je slab provodnik toplote ali je podložan degradaciji usljed dejstva požara. Sklon je raslojavanju i dezintegraciji kada se izloži visokoj temperaturi, a zatim naglo ohladi. Granit prilikom požara i visoke temperature puca i počinje da se raspada na sitne komade. Krečnjak se i pri slabijim požarima kruni. Kompaktni pješčari su nešto otporniji na dejstov požara i prilikom srednje jakih požara uspijevaju da ne promijene značajno fizičko-mehaničke karakteristike. 

Opeka

Opeka se dobija pečenjem gline na visokoj temperaturi pa je očekivano da ima značajnu otpornost na dejstvo požara. Opeka je generalno slab provodnik toplote i ukoliko je izvedena kako treba, sa odgovarajućim malterom i kvalitetom izvedbe, može se očekivati dobra otpornost na požar. Postoje specijalne vatrostalne opeke koje imaju veću otpornost na požar od standardne opeke i mogu izdržati temperaturu od 1000 °C bez promjene fizičko-mehaničkih karakteristika. 

Drvo

Drvna građa  je lako zapaljiva kada je nezaštićena i doprinosi razvijanju i širenju požara. Međutim, ukoliko su noseći elementi od drveta masivniji tj. većeg poprečnog presjeka, potrebno je ipak neko vrijeme da oni u potpunosti degradiraju i izgube nosivost. U poređenju sa čelikom, drvo manjom brzinom gubi nosivost usljed požara. Da bi se drvo zaštitilo i dodatno usporio proces širenja požara i gubljenja nosivosti, ono se tretira raznim premazima, a dodatno se može zaštititi i površinskom bojom. 

Staklo

Staklo je slab provodnik toplote. Puca u komadiće kada se izloži velikoj temperaturi pa se naglo ohladi. Posebnu otpornost na dejstvo požara ima staklo koje je ojačano čeličnom mrežom. Ono može uspješnije odolijevati naglim i velikim promjenama temperature. Ono je i iz ugla sigurnosti bolje, jer se prilikom pucanja ne rasipa. 

Čelik

Čelik je dobar provodnik toplote i veoma brzo se zagrije usljed požara. Kada se zagrije na samo 600 °C čelik gubi dvije trećine svoje nosivosti. Ukoliko su noseći čelični elementi nezaštićeni oni se usljed smanjenja nosivosti uvijaju i dolazi do kolapsa konstrukcije. Čelik se u potpunosti topi na 1400 °C. Zbog ovoga je veoma bitno na pravilan način zaštititi čelične elemente i obezbijediti kvalitetnu pasivnu i aktivnu zaštitu od požara. 

Beton

Beton ima veoma dobru otpornost na dejstvo požara koja zavisi prvenstveno od kvaliteta cementa i agregata od koga je napravljen. S obzirom da se beton u konstrukciji gotovo uvijek koristi u kombinaciji sa armaturom nosivost armirano-betonskih elemenata će zavisiti od položaja armature u masi betona tj. od debljine zaštitnog sloja betona. Beton ne gubi nostivost do temperature od 250 °C. Degradacija fizičko-mehaničkih karakteristika se dešava nakon što se pređe ova granica. 

Preporučujemo:

Šta je vatrostalna opeka, kako se dobija i gdje se koristi

Reakcije i otpornost na vatru: Kako se klasifikuju građevinski materijali u odnosu na njihovo ponašanje u slučaju požara