Šta je samoreparirajući bakterijski beton

Beton je najrasprostranjeniji građevinski materijal na svijetu i jedan od većih zagađivača životne sredine jer sadrži cement. Još uvijek nije nađen ekološki materijal koji bi izjednačio karakteristike betona i zamijenio ga. Međutim, naučnici su našli rješenje koje bi beton moglo učiniti održivijim materijalom. Oni su našli način da beton učine samoreparirajućim i time mu povećaju trajnost.  Ovo se postiže dodavanjem određenih vrsta bakterija koje luče minerale koji zatvaraju pukotine u betonu.

Saniranje pukotina u betonu

Pukotine u betonu su česta pojava, a mogu se javiti usljed raznih faktora kao što su: širenje i skupljanje betona usljed temperaturnih promjena, slijeganja konstrukcije, prekomjernog opterećenja, nepravilne ugradnje ili njege betona... Pukotine su opasne po betonsku konstrukciju jer omogućavaju prolazak vode i soli do armature što dovodi do njene korozije, a samim tim i do smanjenja trajnosti same konstrukcije. Saniranje pukotina je moguće odraditi korišćenjem raznih materijala kao što su epoksidne smole, epoksidni malteri i ostali sintetički materijali. Ovi materijali nisu ekološki i štetno utiču na zdravlje ljudi. Oni su takođe samo trenutno rješenje iz razloga što se pojava pukotina u betonu nastavlja kako vrijeme odmiče. 

Mehanizam rada samoreparirajućeg betona

Da bi beton imao sposobnost samoreparacije u njegov sastav se dodaju bakterije vrste Bacilus u kombinaciji sa kalcijum laktatom. Oni se ravnomjerno raspoređuju kroz betonsku smješu. Bakterije mogu mirovati u očvrslom betonu čak 200 godine,a aktiviraju se tek u prisustvu vode. Kada se u betonu jave pukotine, voda lako nađe put do ovih bakterija što izaziva njihovu aktivaciju. Njihove spore počnu da klijaju i da se hrane kalcijum laktatom uz korišćenje kiseonika. Kalcijum laktat se pretvara u krečnjak koji očvršćava i ispunjava pukotinu. Osim što ovaj proces dovodi do ispunjavanja pukotine, benefitan je i zbog toga što troši kiseonik. Na ovaj način se usporava korozija armature koja nije moguća bez kiseonika. 

Metod dodavanja bakterija betonskoj smješi

Postoje dva metoda dodavanja bakterija betonu:

  • Direktno dodavanje
  • Dodavanje u kapsulama

Prvi metod podrazumijeva dodavanje bakterija i kalcijum laktata direkno u betonsku mješavinu. Kod drugog metoda se bakterije i njihova hrana, kalcijum laktat, stavljaju u kapsule od gline.

Prednosti samoreparirajućeg betona

  • Mogućnost ispunjavanja pukotina bez spoljašnjeg djelovanja
  • Povećanje čvrstoće na pritisak i savijanje betona
  • Povećanje otpornosti betona na cikluse smrzavanja i odmrzavanja
  • Smanjenje vodopropustljivosti betona
  • Povećanje trajnosti armature u betonu

Mane samoreparirajućeg betona

  • Cijena samoreparirajućeg betona je duplo skuplja od običnog
  • Kapsule od gline koje sadrže bakterije iznose 20% zapremine betona, a to može biti slaba tačka kada je u pitanju čvrstoća betona na smicanje
  • Samoreparirajući beton još uvijek nije prepoznat u građevinskim normativima i kodovima
  • Istraživanje u ovoj oblasti je prilično skupo
Crta Pročitajte još

  Savitljivi beton koji ima 300 puta veću sposobnost deformacije od tipičnog betona

  Zašto reciklirati beton (ODRŽIVA GRADNJA)

  Beton kao građevinski materijal

  Metakaolin za čvršći i dugotrajniji beton

  Savjeti za spravljanje betona i betoniranje

  Kako so utiče na beton



31.03.2021. Gradnja


Crta Izdvajamo

Prvi online expo proizvoda i usluga iz oblasti građevinarstva i arhitekture u Crnoj Gori!