Osnovne vrste opeke

Opeka je jedan od najupotrebljivanijih građevinskih materijala, a dobija se pečenjem gline. Široko je rasprostranjena prvenstveno zbog dobrih fizičko-mehaničkih karakteristika i relativno niske cijene. Glina je jeftina sirovina i dobija se od ilovače koja je široko rasprostranjena u prirodi što utiče na mogućnost neprekidne industrijske proizvodnje. Opeka se proizvodi u nekoliko osnovnih vrsta: puna opeka, šuplja opeka, fasadna opeka, porozna opeka, vatrostalna opeka i klinker opeka.

Puna opeka

Puna opeka se koristi za izradu unutrašnjih i spoljašnjih konstruktivnih zidova. Ona mora zadovoljavati određene standarde: određenu otpornost na mraz i vatru, ne smije sadržati štetne soli i ili kreč, mora imati ravne i prave površine. Dimenzije pune opeke su 25x12x6,5 cm. Zbog prilagođavanja zidanju, koriste se i djelovi opeke pa tako možemo imati tro-četvrtinu (18,5x12x6,5), polovinu (12x12x6,5 cm) i četvrtinu opeke (5,5x12x6,5 cm). Dimenzije opeke su takve da kombinovanjem djelova opeke sa malterskim spojnicama dobijamo pune dimenzije opeke. Dvije polovine u kombinaciji sa jednom malterskom spojnicom daju punu dimenziju opeke (12+1+12=25 cm). Čvrstoća pune opeke se kreće od 7 MPa do 20 MPa.

Šuplja opeka

Šuplja opeka se izrađuje kako bi se smanjila težina zida i povećala toplotna zaštita. Šuplja opeka se može koristiti za pregradne i noseće zidove. Ova vrsta opeke je danas najupotrebljivanija na tržištu. Šuplja opeka može imati horizontalne ili vertikalne šupljine. Njene dimenzije mogu biti iste kao i dimenzije pune opeke mada modu biti i veće, kao npr. dimenzije giter bloka (25x19x19). Čvrstoća šuplje opeke se kreće od 2 MPa do 20 MPa.

Fasadna opeka

Fasadna opeka se izrađuje od gline boljeg kvaliteta zbog toga što se ona ne malteriše već služi kao dekorativna obloga. Kako je konstantno izložena spoljašnjim uticajima mora imati dobru postojanost na mraz, otpornost na temperaturne promjene i mali koeficijent upijanja vode.

Porozna opeka

Porozna opeka se dobija dodavanjem lako sagorivog materijala (npr. drvena strugotina) u mješavinu gline prije pečenja. Nakon pečenja se dobija opeka sa porama i šupljinama koje nastaju zbog toga što tokom pečenja drvene strugotine sagore. Ovu opeku karakteriše bolja zvučna i toplotna izolacija ali i veće upijanje vode i mala otpornost na dejstvo mraza.

Radijalna opeka

Radijalnu opeku karakteriše njena geometrija. Koristi se za zidanje kružnih struktura kao što su dimnjaci i silosi. Može biti šuplja i puna.

Vatrostalna opeka

Vatrostalna opeka je vrsta opeke koja je otporna na visoke temperature. Ona se uglavnom koristi za potrebe zidanja peći, kamina, ložišta i dimnjaka. Za dobijanje vatrostalne opeke koristi se vatrostalna glina. Vatrostalna opeka može izdržati temperature veće od 1000°C bez oštećenja. Na stepen otpornosti na temperaturu utiče tip vatrostalne opeke.

Klinker opeka

Klinker opeka se dobija pečenjem gline sa dodatkom pijeska. Proizvodi se na većoj temperaturi nego klasična opeka i karakteriše je velika čvrstoća na pritisak. Pogodna je za upotrebu na vlažnim mjestima i na onim mjestima koji su izloženi jačim silama pritiska. Često se primjenjuje se na kolovoznim i pješačkim površinama.

Utrošak materijala

Na našem portalu u sekciji KALKULACIJE postoji kalkulator za utrošak materijala kod zidanja zidova. On služi da vam da okviran uvid u količinu materijala koja će vam trebati u odnosu na površinu zida. Korišćenje alatke je veoma jednostavno. Dovoljno je da kao ulazni parametar ukucate površinu zida koji je potrebno ozidati i dobićete okvirnu količinu materijala koja vam je potrebna. Za sada postoje kalkulatori za izračunavanje utroška materijala za: