Tipovi zemljotresa

Zemljotres je pojava koja podrazumijeva potresanje tla i svega što se na njemu nalazi. Zemljotresi izazivaju mnogo finansijske štete i odgovorni su za veliki broj izgubljenih života. U prosjeku, od 50 do 80 zemljotresa se desi svakog dana, a 2000 na godišnjem nivou. 

Tipovi zemljotresa

Tektonski

Zemljina kora je sastavljana od tektonskih ploča koje se konstantno kreću. Prilikom ovog kretanja, one prolaze jedna pored druge, udaljuju se ili se približavaju. Prilikom mimoilaženja tektonskih ploča javljaju se međusobni pritisi koji dovode so loma u stijenama što izaziva zemljotres. Tektonski zemljotresi su najčešća vrsta zemljotresa i odgovorni su za većinu štete koja je izazvana zemljotresima. Osim što su najčešći, oni su dominantni i po snazi i sposobni su sravniti gradove za nekoliko sekundi. 

Vulkanski

Vulkanski zemljotresi su mnogo rjeđa pojava u poređenju sa tektonskim. Obično se dešavaju prije ili posle vulkanske erupcije. Oni mogu imati dva oblika: vulkanski zemljotresi sa dugim amplitudama i vulkansko-tektonski zemljotresi.

Vulkansko-tektonski zemljotresi se najčešće dešavaju nakon vulkanske erupcije. Tokom pražnjenja magme iz unutrašnjosti zemljine kore za njom ostaje prazan prostor koji se mora nečim ispuniti. On se puni stijenama koje prilikom kretanja izazivaju zemljotres.

Vulkanski zemljotresi sa dugim amplitudama se dešavaju prije vulkanske erupcije. Nekoliko dana prije erupcije, magma u unutrašnjosti zemlje naglo mijenja temperaturu što uzrokuje pojavu seizmičkih talasa koji izazivaju zemljotres. 

Urvinski

Ovakvi zemljotresi nastaju urušavanjem podzemnih kaverni i pećina u stijenskim masama koje su izložene erozionim procesima podzemnih voda. Urvinski zemljotresi su znatno manjeg intenziteta od tektonskih zemljotresa. 

Zemljotresi usljed eksplozija

Zemljotresi koji nastaju usljed nuklearne eksplozije su vještačka vrsta zemljotresa i posljedica su ljudske tehnologije koja se koristi u ratu. 

Razorne posljedice zemljotresa

Oštećenje i rušenje zgrada

Zemljotresi velike snage mogu dovesti do potpunog rušenja zgrada. Još jedan razlog stradanja ljudi prilikom zemljotresa je opadanje djelova zgrada, pucanje prozora i ogledala.

Oštećenje i infrastrukturnih objekata

Zemljotresi mogu dovesti do oštećenja puteva, vodovoda, gasovoda i električnih vodova. Prilikom oštećenja električnih vodova, kablovi mogu predstavljati opasnost po živote ljudi. Oštećenja gasovoda može dovesti do curenja gasa i eksplozije. 

Klizišta

Prilikom zemljotresa velike stijene i zemlja mogu biti dislocirane nakon čega se može nastaviti njihovo kretatanje nizbrdo.

Poplave

Zemljotresi mogu dovesti do pucanja brana i do oslobađanja velike količine vode što može dovesti do poplava.

Cunami

Cunami predstavlja seriju talasa koji nastaju od zemljotresa koji se javlja ispod okeana. Cunami može biti veoma razoran i uništiti radove na obali mora.

Likvefakcija

Likvefakcija je pojava koja se javlja usljed zemljotresa a karakteriše je to da tlo gubi nosivost i počinje se ponašati kao tečnost. Ova pojava se dešava kod vodozasićenog tla, a kao posljedicu ima propadanje objekata koji gube potporu.