Prilagođavanje na klimatske promjene

Nacionalna strategija u oblasti klimatskih promjena do 2030.godine

Svrha ovog poglavlja je da ocjeni potrebe i preduslove potrebne kako bi se formulisale mjere prilagođavanja na klimatske promjene. Ovaj proces uključuje razumjevanje koncepta prilagođavanja klimatskim promjenama, ocjenu različitih pristupa adaptaciji, mogućnosti i mjere prilagođavanja. 

Šta je prilagođavanje i zašto se prilagođavati?


Prilagođavanje je suštinski dio razmatranja uticaja i mogućnosti koje stvara klima koja se stalno mijenja. Bavljenje izazovima povezanim sa klimatskim promjenama zahtjeva integrisan pristup, kojim se ujedno ograničava obim i stopa promjena i razmatraju ostali uticaji i mogućnosti. Prvi odgovor na klimatske promjene je ublažavanje, odnosno aktivnosti usmjerene na smanjenje izvora ili povećanje ponora GHG (efekat staklene bašte). Međutim, bez obzira na uspjeh napora uloženih u ublažavanje, uvijek će biti do nekog stepena neizbježnih klimatskih promjena, čiji će projektovani obim i stopa još uvijek zahtijevati aktivnosti prilagođavanja na klimatske promjene. Ove neizbježne klimatske promjene su rezultat emisija GHG u prošlosti i zadržavanjaovih gasova u atmosferi, kao i sporom, ali rastućem odgovoru okeana na atmosfersko zagrijavanje.

NASA Climate change

Odložena reakcija okeana će rezultirati nastavkom porasta temperature i nivoa mora za nekoliko decenija (a u slučaju rasta nivoa mora, možda za nekoliko vjekova) i pored svih smanjenja emisija koja se postignu kroz mjere ublažavanja. Kao takve, djelotvorne mjere usmjerene na poboljšanje naših kapaciteta za prilagođavanje i na minimiziranje, prilagođavanje i iskorišćavanje posljedica klimatskih promjena su neophodne i moraju biti dio uravnoteženog i mudrog odgovora na klimatske promjene.

Prilagođavanje je proces stalnih usaglašavanja odgovora na direktne i indirektne pokretače klimatskih promjena. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) definiše prilagođavanje kao „prilagođavanja prirodnih ili ljudskih sistema kao odgovor na postojeće ili očekivane klimatske stimulanse ili njihove posljedice, koji ublažavaju štetu ili iskorišćavaju povoljne mogućnosti“. 

PAHO

Na osnovu ove definicije, prilagođavanje se čini kao sastavni dio prirodne i ljudske istorije. Zaista, istorija razvoja i evolucije ljudskih i prirodnih sistema sadrži mnogo primjera uspjeha i neuspjeha u prilagođavanju klimi i njenoj promjenljivosti. Upravo ovi dokazi, zajedno sa projektovanim klimatskim promjenama, pokrenuli su zabrinutost da će nastavak održivosti mnogih sistema zavisiti od njihovih sposobnosti da se uspješno prilagode budućim promjenama klime.

Klimatske varijacije i ekstremne vremenske prilike (npr. oluje, suše, poplave, tendencija rasta temperature i promjene režima padavina) pokazuju povezanu i kontinuiranu osjetljivost naših društvenih i ekonomskih sistema i sistema životne sredine na postojeću klimu (postojeći deficit prilagođavanja) i pokazatelj da će postojati potreba za razmatranjem prilagođavanja u kontekstu projektovanih promjena u klimi.

Negativni klimatski uticaji (ili prijetnje) nastaju onda i gdje se događaji približavaju ili prelaze postojeći limit tolerancije ili gornju granicu. Pozitivni uticaji (ili mogućnosti) nastaju onda i gdje prethodni ograničavajući faktori (npr. toplotni limiti ili led/snijeg) više ne ograničavaju razvoj ili aktivnosti. Kako se limiti ili gornje granice u okviru upravljanih i prirodnih sistema često definišu ili podrazumijevaju na osnovu prošlog iskustva, projekcije klimatskih promjena, uključujući njihove varijacije i ekstreme, zahtijevaju pažnju: da li možemo minimizirati negativan uticaj i da li možemo iskoristiti pozitivan uticaj? Prilagođavanje je od vitalnog značaja za smanjenje rizika uticaja klimatskih promjena na naše blagostanje, posao i društvo. 


01.05.2022. Gradnja


# klima # održiva gradnja # održivi razvoj # održivost # regulativa # resursi
Crta Izdvajamo

Prvi online expo proizvoda i usluga iz oblasti građevinarstva i arhitekture u Crnoj Gori!