Uvođenje zelene ekonomije

Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030.godine (st. 191-193)

U kontekstu Nacionalne strategije održivog razvoja uvođenje zelene ekonomije podrazumijeva primjenu UNEP pristupa, prema kojem je zelena ekonomija niskokarbonska, resursno efikasna i socijalno inkluzivna, odnosno ostvarivanje strateških ciljeva strukturiranih u sljedećim prioritetnim oblastima:

• ublažavanje klimatskih promjena,
• resursna efikasnost,
• upravljanje otpadom primjenom pristupa u okviru cirkularne ekonomije,
• održivo upravljanje resursima obalnog područja i podsticanje plave ekonomije,
• održiva proizvodnja i potrošnja i društvena odgovornost,
• kao i rast konkurentnosti crnogorske ekonomije.

Ublažavanje klimatskih promjena

Iako se Crna Gora može svrstati u države s niskom stopom emisija gasova s efektom staklene bašte (GHG), kako ukupnih godišnjih emisija tako i emisija po glavi stanovnika i po jedinici BDP-a, neophodno je preduzeti mjere za ublažavanje uticaja klimatskih promjena. U skladu s namjeravanim nacionalno određenim doprinosom globalnom smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte (INDC), strateški cilj Crne Gore u pogledu ublažavanja klimatskih promjena jeste smanjenje nivoa emisija GHG do 2030. godine za 30% u odnosu na 1990. godinu. Ključni preduslov za ostvarivanje ovog cilja je integracija klimatske politike i mjera za smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte (GHG) u sve relevantne sektorske politike i s tim povezani rast namjenskih budžetskih izdvajnja, kao i unapređenje postojećih sektorskih popisa.

Takođe, treba imati u vidu da je za uvođenje većine mjera za smanjenje emisija GHG potrebno mijenjati navike stanovništva, kroz edukaciju, na prvom mjestu o uštedama energije i nisko-karbonskim tehnologijama, zatim podizati javnu svijest o problemima koje generišu klimatske promjene i mjerama za njihovo ublažavanje, jačati kadrovske i institucionalne kapacitete za ublažavanje uticaja klimatskih promjena, ali i za prilagođavanje na uticaje klimatskih promjena i rano upozoravanje.

Za ublažavanje uticaja klimatskih promjena poseban značaj imaju šume. Naime, poboljšanje statusa šuma direktno utiče na povećanje ponora emisija CO2, dok se, istovremeno, postižu drugi pozitivni efekti na životnu sredinu, kao što su: očuvanje biodiverziteta, sprečavanje erozije zemljišta, poboljšanje kvaliteta vazduha. Kako je pokazala analiza ekološkog otiska za Crnu Goru, visokom biokapacitetu po glavi stanovnika najviše doprinose šume i šumsko zemljište, koji učestvuju sa 75% u ukupnom biokapacitetu zemlje. Zato je važno da se istovremeno s kontinuiranim podizanjem svijesti javnosti, sprovođenjem obuka za donosioce i sprovodioce politika i konkretnim smanjenjem emisija GHG u ključnim sektorima, prije svega energetici i industriji, povećavaju ponori CO2, tj. površine pod šumama i šumskim zemljištem. Istovremeno, u sektoru šumarstva neophodno je raditi na održivom upravljanju šumama, zaštiti šuma od šumskih požara i nelegalne sječe, kao i na unapređenju regulatornog okvira.

Za dostizanje postavljenog cilja smanjenje nivoa emisija GHG ključni značaj ima povećanje resursne efikasnosti kroz metode, procedure i instrumente, primjenom ekonomskih, emisionih, promotivnih, regulatornih i kooperativnih mjera, kako je navedeno u tački 4.3.2. (pogledaj tačku 4.3.2. Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030.godine) .

U tom kontekstu, u sektoru energetike naročito su značajne: fiskalne mjere, uklanjanje subvencija za štetne aktivnosti, zelene finansije i zelene subvencije, primjena emisionih, tehnoloških i drugih standarda, kao i mjere podrške velikim potrošačima energije da kreriraju detaljne planove resursne efikasnosti i omoguće transfer iskustva u implementaciji resursne efikasnosti. U proizvodnji energije treba omogućiti primjenu inovativnih tehnoloških mjera u korišćenju nematerijalnih obnovljivih izvora energije, dok u potrošnji energije treba poboljšati energetsku efikasnost (EE) i povećati korišćenje obnovljivih izvora energije (OIE), što uključuje ekonomske podsticaje za uštedu energije, implementaciju sektorskih programa za energetsku efikasnost i promociju investicija u oblasti energetske efikasnosti. Dodatno, promocija racionalnog korišćenja energije i većeg korišćenja OIE mora biti praćena daljim unapređenjem zakonodavnog okvira i primjene finansijskih instrumenata u ovoj oblasti.

S tim u vezi, strateški cilj NSOR – Smanjiti nivo emisija gasova s efektom staklene bašte do 2030. godine za 30% u odnosu na 1990.

godinu – treba postići realizacijom sljedećih mjera:

• Izgraditi kapacitete, unaprijediti obrazovanje i podizati javnu svijest o klimatskim promjenama i mjerama za njihovo ublažavanje
• Uvoditi niskokarbonske tehnologije u postrojenjima, u skladu s najboljim praksama
• Povećati učešće obnovljivih izvora energije i promovisati racionalno korišćenje energije