Izgradnja Koloseuma, najvećeg rimskog amfiteatra

Koloseum u Rimu je sagrađen 72. godine od strane cara Vespasiana. Izgrađen je na močvarnom tlu na kojem je prethodno postojalo vještačko jezero, sa namjenom da se koristi za egzekucije, borbe životinja, gladijatorske igre, predstave i slično. U vrijeme kada se gradio se zvao Flavianov amfiteatar. Kasnije je dobio ime Koloseum po kolosalnoj statui Sunca koja se nalazila pored njega. 

Koloseum je najveći od svih rimskih amfiteatara. Ima elipsasti oblik sa dužinom glavnih osa 188 m x 156 m. Ima 4 sprata, a na prizemlju je raspoređeno 80 ulaza. U nekim starim spisima se nalazi podatak da je kapacitet Koloseuma bio 87 000 mjesta. Iako je dvije trećine Koloseuma uništeno, uglavnom usljed vandalizma, zemljotresa i požara, on se smatra izuzetnim primjerom planiranja i inženjerstva i simbolom nekada moćnog rimskog carstva.


Materijali korišćeni za izgradnju Koloseuma

Tri osnovna materijala korišćena za izgradnju Koloseuma su tuf, beton i travertino.


Tuf je vrsta kamena koja se dobija od stijene vulkanskog porijekla. Prednost tufa je relativno mala težina, a zadovoljavajuća pritisna čvrstoća.


Travertino je kamen krečnjačkog porijekla koje je u rimsko vrijeme smatran veoma kvalitetnim građevinskim materijalom. Ima veću težinu od tufa ali i veću pritisnu čvrstoću.


Beton se u rimsko vrijeme sastojao od sitnih kamenčića i maltera. Malter je pravljen od finog vulkanskog pepela, umjesto pijeska, i kreča i vode koji su se koristili kao vezivo.


Graditelji su takođe koristili opeku i stege od gvožđa. Pretpostavlja se da je utrošeno 272 tone gvožđa za stege.

Izbor materijala

Graditelji rimskog Koloseuma su pažljivo birali koji materijali će se koristiti na različitim pozicijama. Čak i u tom vremenu oni su razumjeli da je potrebno teže i čvršće materijale korisititi u donjim djelovima objekta jer je tu veće opterećenje. Lakše i manje čvršće materijale su koristili kako su išli prema gore. 


Temeljenje Koloseuma

Koa i Koloseum, i temelji su elipsastog oblina sa obimom od 530 m. Izrada temelja je započela iskopom temeljne jame širine 31 m i dubine 6 m. Jama je zatim ispunjena cementom miješanim sa kamenom kako bi se dobio čvrsti masivni temelj elipsastog oblika. Da bi se obezbijedila drenaža arene, napravljena su četiri drenažna kanala koja presijecaju temelje i služe odvodnji vode. Ovo je bila samo prva faza izgradnje temelja.


U narednoj fazi su sazidani zidovi od opekarskih blokova koji su se prostirali sa spoljašnje i unutrašnje strane već sagrađenog betonskog temelja. Širina zidova je bila 3 m sa visinom od 12 m. Sa novosagrađenim zidovima, širina temelja je dostigla 12 m. U drugoj fazi izgradnje temelja su sagrađena dva tunela koje se prostiru čitavom dužinom temelja. Ovi tuneli su se koristili za transport opreme koja se koristila za manifestacije u areni. 

Izgradnja konstrukcije Koloseuma

Nakon izgradnje temelja, radovi su nastavljeni na izgradnji konstrukcije. Vespasian je želio da se izgradnja koloseuma završi što prije pa je konstrukcija podijeljena u nekoliko sekcija kako bi se paralelno radilo na njima. Iako je planirano da sekcije budu identične, ipak su vidljive manje razlike među njima.


Međuspratne tavanice su trebale imati veliku nosivost kako bi izdržale opterećenje od tribina koje su pravljene od kamena. Kako bi se postigla veća nosivost i što manje arušio pogled prema areni, korišćeni su kameni lukovi kao glavni noseći elementi. Rimljani su inače bili prvi koji su počeli da grade lukove od kamena. Sistem lukova je formirao svodove i ovakav statički sistem je mogao izdržati mnogo veće opterećenje nego li klasičan sistem horizontalnih greda i ploča. 


Foto: archeoroma.org

Koloseum nakon pada rimskog carstva

Koloseum je vjekovima bio pozornica za gladijatorske i borbe životinja. Nakon pada rimskog crstva Koloseum je brzo degradirao, prvenstveno zbog nedostatke finansiranja koje je bilo potrebno za održavanje.


Nakon tog perioda jak zemljotres je doveo do rušenja nekoliko stubova i svodova. Stanovnici Rima su u tom periodu koristili Koloseum kao štalu za životinje, kao mjesto za uzgajanje bašte, a takođe je bio mjesto za odlaganje smeća. Oni su takođe uzimali kamen travertino koji su koristili za izgradnju svojih objekata. Ovakva devastacija je prekinuta u 16. vijeku kada su tadašnje vlasti zabranili sve aktivnosti koje dovode do devastacije.  


Uprkos svoj devastaciji kojoj je Koloseum bio izložen, on i danas stabilno stoji i jedna je od najposjećenijih turističkih destinacija u Italiji. Italijanska vlada planira da ga u potpunosti rekonstruiše i da ga ponovo osposobi za održavanje velikih događaja. 

Crta Pročitajte još

  Otkriveno zašto beton iz rimskog perioda traje vjekovima

  Vrste kamena koje se koriste u gradjevinarstvu



23.05.2022. Gradnja


# amfiteatar # koloseum # luk # rim # svod
Crta Izdvajamo

Prvi online expo proizvoda i usluga iz oblasti građevinarstva i arhitekture u Crnoj Gori!