Mehaničke karakteristike drveta

Različite vrste drveta imaju različita mehanička svojstva. Mehanička svojstva zavise od mnogo faktora i mogu biti različita za istu vrstu drveta, a čak se mogu razlikovati i u okviru jednog stabla. Na mehanička svojstva drveta najviše utiče njegova anatomska struktura. 

Najznačajnija mehanička svojstva kod drveta su čvrstoća, tvrdoća, elastičnost, otpornost na habanje i trajnost. Mehanička svojstva drveta su najbolja u pravcu pružanja vlakana, a najslabija u pravcu upravnom na vlakna. 

Čvrstoća drveta

Čvrstoća drveta predstavlja sposobnost drveta da se odupre sili koja na njega djeluje. Za primjenu u građevinarstvu ova karakteristika drveta je od ključnog značaja pa se prema njoj određuje i područje primjene drveta. Drvo ima izraženu razliku između čvrstoće na pritisak u pravcu vlakana i upravno na vlakna. U smjeru vlakana, čvrstoća je 3 do 10 puta veća nego li u pravcu upravnom na vlakna.

Sadržaj vlage u drvetu negativno utiče na čvrstoću drveta, što je sadržaj vlage veći, to je čvrstoća drveta manja. Zahtijevane prosječne čvrstoće drveta se uglavnom računaju pri vlažnosti od 15%.

Elastičnost drveta

Elastičnost je sposobnost drveta da se pod djelovanjem spoljašnje sile savije, a nakon prestanka djelovanja vrati u prvobitni položaj. Mjera koja opisuje elastičnost drveta je modul elastičnosti koji se kreće od 300 do 2500 KN/cm2. Elastičnost drveta zavisi od vrste drveta, sadržaja vlage, temperature, smjera vlakana, starosti, pravilnosti rasta i zapreminske težine. U elastična drva spadaju tikovina, bagremovina, orahovina, jasenovina i brezovina. Slabo elastična drva su bukovina, hrastovina, smrekovina i javorovina. 

Tvrdoća drveta i otpornost na habanje

 Tvrdoća je karakteristika drveta koja predstavlja sposobnost drveta da se suprostavi prodiranju drugog tijela u njegovu unutrašnjost. Prema tvrdoći se razlijuje meko i tvrdo drvo. Četinari se ubrajaju u meka drva dok su sva listopadna drva osim lipe i topole, tvrda.

Tvrdoća se ispituje Jankeovim postupkom koji podrazumijeva utiskivanje polovine čelične kuglice prečnika 11,28 mm i površina 1 cm2 u ravnu površinu drveta. Ukoliko je za utiskivanje kuglice potrebna sila manja od 5 KN/cm2, onda se takvo drvo smatra mekim.

Suvo drvo ima veću tvrdoću od vlažnog drveta. Takođe je generalno pravilo da je teže drvo i tvrđe, a da je tvrđe drvo otpornije na habanje. Zbog ovoga se gazišta, stolarija i krovne konstrukcije izrađuju od tvrdog drveta. 

Trajnost drveta

Trajnost drveta je sposobnost opiranja promjenama i razaranjima usljed djelovanja spoljačnjih uticaja kao što su: atmosferilije, hemijske materije i štetočina. Svojstva drveta se ne mijenjaju ukoliko se konstantno nalazi na suvom mjestu ili je konstantno potopljen u čistoj vodi. Ono što je štetno po drvo je česta promjena vlažnosti i temperature. Vlažnost sama po sebi ne bi bila toliko štetna po drvo ali u kombinaciji sa toplinom stvara povoljne uslove za razvijanje mikroorganizama koji napadaju i razaraju drvo. Pojavom truljenja, crvotočine ili gljivičavosti, drvo gubi čvrstoću što dolazi do slabljenja nosivosti konstrukcije.

Pravilno zaštićeno drvo se može smatrati veoma trajnim materijalom jer može trajati i nekoliko hiljada godina. Zaštita drveta se vrši impregnacijom uljem i smolama, zaštitnim premazima, bojama i drugim sredstvima prirodnog ili vještačkog porijekla.

U tabeli ispod su prikazane očekivane godine trajanja drveta u zavisnosti od vrste i izloženosti uticajima