Hidrokeramika je materijal koji omogućava da se zgrade oznoje (video)

U odjeljenju za inteligentne konstrukcije Instituta za naprednu arhitekturu Katalonije (IAAC) godinama se razvija veoma zapažen rad, o primjeni tehnologije u građevinarstvu. To uključuje hidrokeramiku, eksperimentisanje na polju novih materijala koji poboljšavaju toplotnu percepciju prostora i potrošnju energije.

Fotografija: IAAC

„Zgrade počinju da rade na principima koji se zasnivaju na biološkim sistemima i stupaju u interakciju sa okruženjem i korisničkim agencijama“, objašnjava Areti Markopoulou, akademski direktor Instituta za naprednu arhitekturu Katalonije i šef projekta koji je sproveden sa tri njegova studenta, Akanksha Rathee, Elena Mitrofanova i Pong Santayanon. Istraživači su razvili sistem koji sam hladi zidove, pomažući u smanjenju toplote u danima visokih temperatura i na taj način pomaže u smanjenju troškova klimatizacije. Ono što su uradili je da se u principu zgrade oznoje.

Fotografija: IAAC

Nazivaju se hidrokeramikom, a kombinacija su hidrogela s potpornim materijalima kao što je keramički materijal, koji reaguje na vlagu i toplotu. Inovativni materijal radi kao uređaj za hlađenje isparavanjem koji smanjuje temperaturu za 5 ili 6 stepeni i povećava vlažnost. Pasivna inteligencija čini da su njegove performanse proporcionalne toploti u vanjskom okruženju. Hladnije kada je vani vruće.

Fotografija: IAAC

Struktura konačnog prototipa je poput sendviča. Započinje vanjski sloj gline, površina je ispunjena rupama u obliku konusa koje omogućavaju pristup vodi i zraku u hidrogel. Zatim je nanešen još jedan sloj tkanine, upijajuće vode koja djeluje kao transmiter i tečnost, kako bi bila elastična i omogućavala promjene volumena hidrogela držeći ga u predvišenoj poziciji. Završni sloj je takođe od gline, ali je tanji i perforiran, tako da hladi povećavajući se.

fotografija: Iaac

Prototip je sličan cigli ili pločici koji bi se mogao koristiti za stvaranje zidova ili fasada pasivnog hlađenja. Upotreba gline bila je ključna za optimizaciju procesa isparavanja. Poznat je pasivni mehanizam zemljanog vrča. Trebalo je samo obezbijediti vodu u međusloju cigle, što bi se prema prijedlogu istraživača moglo uraditi sa rezervoarom koji sakuplja kišnicu, na primjer, pa je ušteda veća. Hidrogel upija vodu i zadržava je dok se ne zagrije. Kada temperatura poraste, voda isparava, smanjujući temperaturu i povećavajući vlažnost. Naravno, efekat je veći sa većom toplotom.


Crta Pročitajte još

  Šta je klimatski aktivna opeka (ZELENA GRADNJA)

  Budućnost pripada glini (ODRŽIVA GRADNJA)



15.12.2022. Gradnja


# cigla # fasada # glina # hidrokeramika

Prvi online expo proizvoda i usluga iz oblasti građevinarstva i arhitekture u Crnoj Gori!