Tri osnovna tipa sloma kod betonskih stubova

Stubovi predstavljaju vertikalne noseće djelove konstrukcije koji su aksijalno napregnuti. Tokom eksploatacije su opterećeni silom pritiska koje potiče od sopstvene težine konstrukcije, težine opreme, korisnika prostora, snijega itd. Kada dođe do prekoračenja napona u stubu dolazi do sloma i gubitka nosivosti. 

Postoje tri osnovna tipa sloma kod stubova:

• Slom usljed napona pritiska
• Slom nastao bočnim izvijanjem
• Smičući slom

Slom usljed napona pritiska

Ova vrsta sloma nastaje kada se razviju naponi pritiska koji su veći od dozvoljenog napona stuba. Karakterističan je za stubove koji su kraći i deblji. Tri su razloga koja dovode do gubitka nosivosti ovim mehanizmom:

• Opterećenje koje djeluje na konstrukciju prevazilazi ono koje je razmatrano proračunom
• Nekvalitetno izvedeni betonski radovi usljed kojih se dobija pritisna čvrstoća betona koja je manja od one koja je korišćena u proračunu
• Izvedeni stub ima manje dimanzije nego li je to predviđeno projektom

Slom nastao bočnim izvijanjem

Bočno izvijanje se najčešće javlja kod dugačkih i vitkih stubova. Karakteriše ga horizontalno izmještanje srednjeg dijela stuba usljed čega se javljaju dodatna opterećenja u stubu nastala ekscentričnim djelovanjem sile pritiska. Što je vitkost stuba veća tj. odnos njegove visine i poprečnih dimenzija, to je veća vjerovatnoća dešavanja ovakvog sloma. Zbog ovoga se kod stubova sa velikom vitkošću predviđa dodatni proračun koji uzima u obzir ekscentrično djelovanje sile pritiska. 

Smičući slom

Najveća vrijednost smičuće sile kod stuba se javlja na njegovim krajevima tj. pri osloncu. Ona djeluje u horizontalnom pravcu. Kada generisana smičuća sila prevaziđe smičuću nosivost stuba, dolazi od sloma stuba, uglavnom po dijagonali. 

Kako bi se spriječio smičući slom kod stubova, poprečna armatura (uzengije) se mora pravilno dimenzionisati jer ona prihvata smičuće sile.