Kako prilagoditi gradove ekstremno visokim temperaturama

U junu 2023. svjedočili smo najtoplijem mjesecu koji je zabilježen, kako naučnici tvrde, u posljednjih 100 000 godina, na planeti Zemlji. Što se tiče našeg podneblja, 21. avgusta 2023. godine u Podgorici je zabilježena najtoplija noć ikada izmjerena u avgustu. Posljednjih nekoliko godina, pojačan intezitet klimatskih promjena posebno se ističe na sjeveru zemlje, gdje je zimi snijega sve manje a tipično seosko ljeto, na koje smo navikli i koje je mnogima bio bijeg od tropskih vrućina, postepeno iščezava prateći rast temperatura. Priroda nas konstantno i oštro podsjeća na intezitet klimatskih promjena koji, kako vrijeme odmiče, postaje sve snažniji.

Toplotni talasi trenutno se šire kroz više regiona širom svijeta, uključujući Evropu, Sjedinjene Države i Aziju. U Brazilu su naučnici zabrinuti zbog povećanog rizika od šumskih požara, posebno u regionu Amazonije. U junu su amazonska prašuma i savana Cerrado iskusili rekordne požare, koji su premašili nivoe koji nisu viđeni od 2007. godine. Postavlja se pitanje kako možemo prilagoditi gradove ekstremnim toplotnim talasima?

Putevi

Kada je holandski grad Arnem osmislio novi plan za borbu protiv ekstremnih vrućina, razmišljali su o tome da ponovo reorganizuju svoje puteve kao dio strategije. Prepoznali su značaj popločanih površina u stvaranju efekta toplotnog ostrva, kako upravo te površine apsorbuju toplotu tokom dana i oslobađaju je noću. Arnem sada procenjuje koji putevi su nedovoljno iskorišćeni, kako bi se smanjile saobraćajne trake i dio asfalta zamijenio zelenilom. Pored toga, grad sadi drveće duž biciklističkih staza i trotoara kako bi pružio dodatnu hladovinu, stvarajući nove zasjenjene parkove i jezerce kao hladna mjesta za stanovnike. 

Promijeniti pristup pri projektovanju javnih prostora

U Abu Dabiju, gdje su temperature nedavno dostigle 50 stepeni Celzijusa, grad testira različite načine kojima bi poboljšao komfor na otvorenom tokom ekstremnih vrućina. To uključuje: projektovanje parkova sa roletnama dizajniranim da se otvaraju noću, oslobađajući akumuliranu toplotu; strateški postavljene zidove za direktan rashladni povjetarac, zasjenjene prostore za sjedenje i uređaje koji prskaju vodu radi dodatnog hlađenja.

Sadnja drveća

Naselja sa manje drveća dovode do nedostatka sjenke, što može učiniti ove oblasti za najmanje 5 stepeni toplijim. Da bi riješili ovaj problem, gradovi sprovode velike projekte sadnje drveća kako bi ublažili toplotni disparitet. U Kolumbiji je razvijena mreža od 30 zelenih koridora ukrašenih hiljadama drveća kako bi se unaprijedio doživljaj pri hodanju i vožnji biciklom širom grada. Međutim, svaka takva inicijativa zahtijeva pažljivo planiranje kako bi se osiguralo preživljavanje drveća. U Madridu, šuma koja okružuje grad sa ciljem hlađenja, nažalost, nazvana je "groblje drveća" zbog visoke stope smrtnosti uzrokovane sušom. Shodno tome, neki gradovi revidiraju svoj pristup urbanom šumarstvu, naglašavajući raznolikost u vrstama drveća i birajući one otporne na klimatske promjene.

Razmatranje starih tehnika hlađenja

U Abu Dabiju, gdje temperature često prevazilaze nivoe izdržljivosti, određene zgrade uključuju modernizovane verzije drevnih metoda hlađenja. Primjer za to je 145 metara visok neboder Al Bahar Towers koji je projektovao Aedas Architects u Abu Dabiju. Njegova prilagodljiva fasada ima sistem zasjenjenja koji stvara ekran. Ovaj paravan je dva metra izvan eksterijera zgrade i služi kao zavjesa. Paneli su trouglasti i obloženi fiberglasom. Oni su programirani da reaguju na kretanje sunca tokom dana i da se u skladu s tim modifikuju. Ova pokretna arhitektura smanjuje količinu toplote u zgradi tako što štiti zgradu od sunčevog odsjaja.

Bijela boja

Nanošenje bijelog premaza na krovove može reflektovati do 90% sunčeve svjetlosti, što dovodi do toga da su unutrašnji prostori oko 30% hladniji i smanjuje oslanjanje na klimatizaciju. Štaviše, gradovi kao što je Los Anđeles takođe oblažu i puteve bijelom bojom kako bi pospješili snižavanje temperatura u naseljima.