Suvomedja

Suvomedja (ili suhomedja) je, danas, kulturna baština nastala iz nekadašnje uslovljenosti i prilagođavanja čovjeka podneblju. Osobena u kraškim predjelima ova vještina zidanja se i dalje njeguje, pri čemu predstavlja idealan načan za uređenje okućnica, dvorišta nevezano o namjeni objekta. Kako je materijal lako dostupan uz poznavanje osnovnih principa, zidanja suvomeđe je jednostavno. Pored parternor uređenja podzidom, suvomeđom se mogu zidati zidovi kuća (tehnika koja je pogodna pri obnavljanju kuća), volati (lukovi i svodovi) itd.

Suvozidom su se gradili: podzide puteva i cesti, rive i mulići, gradine, tumuli, objekti nepravilnog svoda, kuće, štale, torovi, obori, gumna, lokve, bunari, mostovi, stećci, spomenici, mostovi, ognjišta, kapelice itd.

Najčešće greške prilikom zidanja suvomeđe:

Dvostruki suvozid je tehnika kojom bez vezivnog materijala su zidane ograde koje dijele imanja, obori i dijelovi kompleksnijih struktura. Da bi zid na kraju bio što pravilniji, prije samog slaganja kamena potrebno je razvući kanap preko kolaca kuda će se prostirati zid i to sa oba lica baze zida. Osnovno načelo kojim se treba služiti pri zidanju zida je prekriti dva kamena trećim. Često se javljaju greške kao što su:

  •    Kamen se ne postavlja poprečno na lice zida, već podužno pa se dešava da ispadne
  •    Kamen koji se slaže u višim redovima je nagnut pa naliježući kamen ispada.
  •    Temeljni kamen se postavlja šiljkom ka zemlji pa se ukopava usljed opterećenja od težine
  •    Vertikalni spoj („ fuga“) se proteže kroz više redova
  •    U jednoj tački se susrijeću više od tri „fuge“
  •    Kod dvostrukog zida lica se zidaju a prostor između ostaje prazan

Kod dvostrukog zidanja zidarski konop i drveni šablon su u službi zidanja. Takođe, nagnutost lica zida zavisi od namjene zida, kamena, umijeća onog ko ga zida. Npr. ako je visina zida 1,4 metra baza zida bi trebala biti 0,8m a vrh zida 0,5m. Konop pri zidanju bi trebalo pomjerati poslije svakog drugog-trećeg reda.


Za postavljanje ovakvog zida bira se tlo koje je nosivo („živa stijena“) da se ne bi dogodilo da vremenom zid propada u zemlju. U slučaju kad se temelj zida postavlja na zemlju nužno je prvi red blago ukopati sa uglastijim kamenim blokovima sa ravnom stranom kamena okrenutoj ka zemlju da se ne bi zid dalje ukopavao.

Pored dobrog uporišta osobina dobro ozidane suvomeđe je veća prisutnost sljubljenih površina ugrađenog kamena. Kao dodatno ojačanje koristi se izduženi kamen, veznjak, poprečnim postavljanjem po mogućnosti cijelom širinom zida. Više takvih veznjaka čine zid otpornijim i dugovječnijim. Blaga nagnutost zida prema unutra pridonosi rasterećenju njegovih girnjih redova. Na samom vrhu se stavljaju nešto veći kameni blokovi kako bi spriječili prodor vode u središte suvozida i ujedno da bi stabilizovali ga.


Dešava se da krečnim malterom ili čak cementom kao vezivnim sredstvom zid učvršćava što nije najbolje rješenje u njegovanju tradicionalnih tehnika zidanja suvomeđe. Zato poznavanje principa zidanja suvomeđe će osigurati trajnost i konstruktivnu sigurnost Vašeg zida.  

Crta Pročitajte još

  Različite vrste zidanja kamenom

  Vrste kamena koje se koriste u gradjevinarstvu

  Kamene ploče kao krovni pokrivač

  Kameni parapetni zidovi su graditeljsko nasljedje Boke

  Kamen kao građevinski materijal

  Šta je tvrdoća kamena, od čega zavisi i kako se mjeri

  Fizičke osobine kamena kao građevinskog materijala

  Podjela građevinskog kamena prema načinu obrade

  Najčešći načini obrade kamena



21.07.2020. Gradnja


# kamen # suvomedja # zid # zidanje kamenom
Crta Izdvajamo

Prvi online expo proizvoda i usluga iz oblasti građevinarstva i arhitekture u Crnoj Gori!