Drevni materijal na bazi pijeska, gline i slame pripada održivoj gradnji

Kob (engl. cob), je građevinski materijal koji se sastoji od podloge, slame (ili drugog vlaknastog organskog materijala), vode i po mogućnosti kreča (vapna). Postoje dokazi da se materijal koristio za građevinske svrhe u drevnim vremenima u raznim dijelovima svijeta, a vjekovima se koristio na jugozapadu Engleske. Gradnja ovim materijalom je doživjela oživljavanje posljednjih godina kao oblik održive gradnje.

U zavisnosti od sadržine podloge, može se dodati pijesak ili glina kako bi se postigla najbolja moguća mješavina za gradnju. Na primjer, tradicionalni engleski kob, koji se koristio do 1800-ih, kada su ga počele zamjenjivati modernije metode gradnje, bio je mješavina podloge na bazi gline, pijeska, slame i vode.

Gradnja ovim materijalom je radno intenzivan proces, koji može započeti lopatama ili utiskivanjem mješavine koba u temeljne slojeve. Temelj mora biti širi od zida, obično oko 30 cm, i dovoljno dubok za potrebe opterećenja.


Zidovi od koba se postavljaju u nizovima, svaki se ostavlja da se potpuno osuši prije postavljanja sljedećeg. Na taj način se zidovi stabilno izgrađuju, blago se sužavajući kako se uzdižu. Kako je ovaj materijal jak u smislu nosivosti, moguće su dvospratne zgrade. Prozori i vrata se mogu ugraditi kako se zidovi izgrađuju, bilo pomoću nadvoja za podupiranje vrha, ili izrezati kada su potpuno završeni. Jedna od prednosti korištenja koba je da se zidovi mogu izgraditi u bilo kojem obliku, što ga čini vrlo fleksibilnim u smislu dizajna.


Tradicionalno, debeli zidovi,oko 60 cm, daju dobru toplotnu masu, koja zadržava toplotu u hladnim godišnjim dobima i održava unutrašnjost hladnom u vrućim sezonama. Takođe pruža odličnu toplotnu izolaciju, uopšteno premašujući minimalne U-vrijednosti za stambene objekte.


Potreban je odgovarajući krovni prepust kako bi se zidovi i temelj zaštitili od vlage. Tipičan je prepust od najmanje 20 cm. Ako se razviju vertikalne pukotine, mogu se koristiti pločice od koba ili gline da se poprave prije nego što prodiranje vlage rizikuje da ošteti zid. Zidovi koba se tradicionalno ostavljaju goli ili se malterišu krečom kako bi se omogućilo da se prirodno osuše nakon što postanu vlažni.


Materijal je otporan na vatru, seizmičku aktivnost i obično je jeftin i dugotrajan.

Crta Pročitajte još

  Budućnost pripada glini (ODRŽIVA GRADNJA)

  Arhitektura „divljaka”

  Hidrokeramika je materijal koji omogućava da se zgrade oznoje (video)

  Ponovna upotreba crijepa za izradu zidova

  Istorija opeke kao građevinskog materijala

  Ploče od pšenične slame za održivu gradnju (ZELENA GRADNJA)

  Kako se dobija kreč



14.03.2023. Gradnja


# ekološki materijal # glina # kreč # pijesak # slama

Prvi online expo proizvoda i usluga iz oblasti građevinarstva i arhitekture u Crnoj Gori!