Palme u pejzažnom uređenju

Trenutno je poznat 181 rod palmi sa oko 2600 vrsta. Većina ih se odlikuje specifičnim habitusom sa velikim, složenim, zimzelenim listovima koji su raspoređeni na vrhu nerazgranate stabljike. Niske temperature, mrazevi i niska vlažnost vazduha ograničavaju izbor palmi u većem dijelu naše države. Ipak veliki broj vrsta se uspješno gaji i čest su izbor u uređenju zelenih povšina. U nastavku pročitajte više o upotrebi palmi u pejzažnom uređenju!

Generalno, palme su dugovječne i spororastuće biljke. U uslovima redovnog i pravilnog održavanja biljka raste, stablo zadebljava, listovi se razvijaju i pojavljuju se novi, ali se ove promjene odvijaju sporo. Ukoliko želite da odmah ostvarite željeni efekat, najbolje je da kupite odraslu biljku. Ukoliko ipak raspolažete sa mlađim sadnicama važno je obezbijediti dovoljno prostora kako bi se biljka razvijala u narednih par decenija.

Simetrična sadnja

Palme se mogu koristiti kao element simetrije i to kao pojedinačne sadnice ili manje grupe. Kod simetrične sadnje važno je obezbijediti jednake uslove za svaku sadnicu. Zbog nejednakih uslova, u smislu osvjetljenja, zavjetarnosti ili održavanja, pojedine sadnice mogu rasti brže pa se tokom vremena simetrija može izgubiti. Simetričnom sadnjom postiže se formalni izgled i naglašavaju se pojedini prostorni elemnti.

Za postizanje navedenih ciljeva najpodesnije su Brahea armata, Livinstonia australis, Jubaea chilensis, Phoenix canariensis, Phoenix dactylifera, Trachycarpus fortunei i Washingtonia robusta.

Sadnja u grupama

Mnoge vrste palmi u prirodnom staništu rastu u grupama ili gustom sklopu. Prilikom ovakvog načina sadnje treba imati na umu da što je veći broj vrsta u grupi, karakteristike pojedinačnih vrsti se manje uočavaju što doprinosi „tropskom efektu“. Treba voditi računa da palme u grupi budu različitih visina, odnosno da se lisne mase nalaze u različitim nivoima da bi se sadnice uspješno borile za svjetlost.

Vrste koje su pogodne za sadnju u grupama su Butia capitata, Phoenix canariensis, Chamaerops excelsa, Syagrus romanzoffiana i sl.

Soliterna sadnja

Soliterna sadnja je način sadnje kojim se u fokus stavlja pojedinačna sadnica kako bi se istakla njena ljepota ili da bi se izložila specifična ili rijetka vrsta. Kao fokusne tačke palme se mogu koristiti i u unutrašnjoj i u spoljašnjoj arhitekturi. Prilikom ovakvog načina sadnje važno je voditi računa o proporciji biljke i okolnog objekta kao i o upotrijebljenim materijalima.

Palme podesne za soliternu sadnju su Archontophoenix alexandrae, Butia capitata, Chamaerops humilis, Jubaea chilensis, Phoenix canariensis, Phoenix dactylifera...  

Sadnja u drvoredima

Sadnjom u drvoredima postiže se impresivan i upečatljiv efekat, bilo da se sade u pravilnim ili nepravilnim redovima.  Najprikladniji palme za avenije ili drvorede su Phoenix canariensis, Phoenix dactylifera, Syagrus romanzoffiana, Washingtonia filifera i W. robusta.