Crkva Svetog Antuna Padovanskog na plaži Mogren u Budvi

Porušena crkva Svetog Antuna na plaži Mogren je građevina iz daleke 1571. godine, koja je prvi put uništena velikim nevremenom 1899. godine. Nakon njenog prvog rušenja obnovljena je radom i donacijama građana Budve do 1905. godine. Građevina je bila u životu sve do 1952. godine kada je po drugi put porušena do temelja.

Prvu crkvu-kapelu je po legendi sagradio preživjeli španski brodolomnik, mornar prezimena Mogerini i nesluteći kakav će značaj doživijeti njegova bogozahvalna građevina niti da će on dobiti svoju plažu. Crkvica-kapela posvećena Sv. Antunu Padovanskom je bila toliko mala da su u nju mogli za vrijeme obreda ući jedino svještenik i đakon, dok su ostali vjernici ostajali na plaži.

Prvobitna mala crkva-kapela Svetog Antuna koja je nekada postojala na plaži Mogren

Nekoliko godina unazad upućivane su mnogobrojne inicijative za njenu odnovu. U maju 2019. godine NVU Primorska i Narodna biblioteka Budve pokrenuli su inicijativu sa namjerom da crkva bude zaista odnovljena, odnosno ponovo izgrađena nakon skoro sedamdeset godina od njenog drugog rušenja nakon II svjetskog rata.

Plaža Mogren sa crkvom Sv. Antuna 1944. godine

Crkva - kapela Sv. Antuna Padovanskog je bila jednobrodna građevina pravougaone osnove sa vratima na jugoistočnoj fasadi i oltarskim prostorom u sjeverozapadnom dijelu. Zidana je od pritesanih kamenih kvadara poređanih u horizontalne redove nejednakih visina.

Po stilskim karakteristikama crkva odgovara nizu spomenika kulture koji su locirani na ovom prostoru, izgrađenih u periodu XIlI i XIV vijeka kao tipična propovjednička crkva. Izvori ovakvih arhitektonskih rješenja su crkve franjevaca i dominikanaca u italijanskim pokrajinama Umbriji i Toskani. lako se u crkvama ovog tipa sreće pravougaona apsida u kojoj je smješten oltar, to u ovom slučaju nije urađeno. Oltar je postavljen kao posebna cjelina u unutrašnjosti crkve u krajnjem sjeverozapadnom dijelu. Ovakve jednobrodne crkve katoličkih redova su bile stroge i svedene u prostoru, konstrukciji i oblicima.

Crkva Svetog Antuna koja je nekada postojala na drugoj mogrenskoj plaži

Upoređivanjem sa drugim crkvama istog područja i istog vremena nastanka, zaključeno je da je kameni materijal bio vjerovatno povezan krečnim malterom, a spojnice obrađene u ravni zida tehnikom dersovanja. Debljina poprečnih zidova je 56 cm, a dužina zidova 6,5m. Unutrašnji zidovi su vjerovatno bili omalterisani, a podna površina obrađena kamenim pločama postavljenim tehnikom spojnica na spojnicu. Vanjske dimezije crkve su 4, 49mx6,18m i visina 5,45 m do kote sljemena, odnosno 7.35m do kote vrha zvonika.

Na jugoistočnoj fasadi su ulazna dvokrilna vrata izrađena od masivnog drveta svijetlog otvora 101x208 cm uzdignuta na kameni prag, uokvirena kamenim dovratnicima i nadvratnikom širine 17cm. Iznad nadvratnika su bile dvije kamene šenibrane širine 12cm koje su profilisane i zakošene za ugao od 38° i sa nadvratnikom formiraju jednakokraki trougaoni zabat čije je sljeme 67cm iznad nadvratne kamene grede.

Procesija povodom dana Sv. Antuna na kojoj se vidi ikona posvećena ovom svecu

Na sjeveroistočnoj i jugozapadnoj fasadi po samoj centralnoj osi je postavljen prozor sa prelomljenim gotskim lukom, sa svake strane po jedan. Visina parapeta je 96 cm sa unutrašnje strane. Sa vanjske strane, mjereno od visine dvorišta parapeta je na visini 119cm, iz čega proizilazi da je kota gotovog kamenog poda crkve bila izdignuta 23cm u odnosu na kotu okolnog terena. Tip prozora sa prelomljenim lukom je karakterističan za građevine koje su rađene u periodu zrele romanike sa javljanjem prvih elemenata gotike.

Crkva je zasvedena poluobličastim svodom sa izraženim pilastrima. Unutrašnje dimenzije crkve su bile 319 cm x 372cm i visine 473cm do vrha svoda. Na visini od 276cm na unutrašnjoj strani podužnih zidova postavljeni su profilisani kameni pilastri. Krovni pokrivač je od kanalice (ćeramide). Zadnja sjeverozapadna fasada je bez otvora.

3D model crkve Sv. Antuna postavljen u prostoru zaleđa plaže Mogren na lokaciji na kojoj se nekada nalazila

Crkva bi bila smještena na starom mjestu u izgledu i dimenzijama u kojima je postojala do njenog rušenja. Ovo bi bila treća odnova crkve. Originalni planovi za izgradnju crkve su sačuvani, postoje i brojne fotografije iz tog vremena, tako da bi crkva mogla da se obnovi u izgledu kakvom je bila nakon posljednje rekonkstrukcije početkom XX vijeka. Urađenim idejnim projektom za obnovu crkve napravljen je veoma važan korak u procesu njene buduće obnove. Na priloženim 3D modelima crkve, koje je uradio arhitekta Nebojša Gavrilović, prikazana je crkva sv. Antuna vjerna originalu i interpolacija objekta u kontekstu današnje slike plaže, na istom mjestu iznad stijene gdje je i nekada bila.